- Objavljeno: 21.11.2018.
Objavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava travanj - lipanj 2018.
U razdoblju od travnja do lipnja 2018. godine Europski sud za ljudska prava (dalje u tekstu Sud) bavio se nizom aktualnih društveno-političkih zbivanja, posebice pitanjima migranata i tražitelja azila, ali i pitanjima koja se tiču računalnog kriminala, policijskog nasilja, nevladinih organizacija, prava na pristup sudu i dr. U ovom Pregledu prakse izdvojeno je 17 najznačajnijih presuda i odluka.
Izdvojene su tri presude protiv Hrvatske od čega su dvije presude Velikog vijeća. U presudama Jureša protiv Hrvatske i Zubac protiv Hrvatske Sud je razmatrao prava podnositeljica zahtjeva na pristup Vrhovnome sudu Republike Hrvatske prema kriteriju ratione valoris, a u presudi Bikić protiv Hrvatske Sud je odlučivao je li zbog odbijanja zahtjeva za kupoprodaju stana u društvenom vlasništvu podnositeljici povrijeđeno pravo vlasništva.
U Pregled su uključene još dvije presude Velikog vijeća, i to presuda Correia de Matos protiv Portugala koja se tiče prava na vođenje vlastite obrane u kaznenom postupku, te presuda G.I.E.M. S.r.l. protiv Italije koja se odnosi na prisilno oduzimanje nezakonito izgrađenog zemljišta neovisno o utvrđenju kaznene odgovornosti.
O pravima tražitelja azila, uvjetima i trajanju njihovog pritvora te vraćaju u zemlju porijekla, Sud je odlučivao u predmetima Batyrkhairov protiv Turske i Bistieva i drugi protiv Poljske.
U presudi Semache protiv Francuske Sud je razmatrao je li zbog postupanja policije prema ocu podnositeljice zahtjeva došlo do povrede prava na život.
Sud je donio i tri presude koje se tiču zabrane mučenja – Abu Zubaydah protiv Litve i Al Nashiri protiv Rumunjske, u kojima je odlučivao o odgovornosti tuženih država zbog sudjelovanja u tajnom programu središnje obavještajne agencije SAD-a (CIA-e), te Lazaridou protiv Grčke u kojoj je ocjenjivao je li bilo policijskog zlostavljanja za vrijeme prosvjeda protiv vlade.
U predmetu Rashad Jasanov i drugi protiv Azerbajdžana Sud je razmatrao je li članovima nevladine organizacije koji su uhićeni uslijed održavanja niza mirnih prosvjeda, povrijeđeno pravo na slobodu i sigurnost.
Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života Sud je razmatrao u presudi Benedik protiv Slovenije u kojoj je ocjenjivao je li prikupljanje podataka o podnositeljevoj mrežnoj aktivnosti, bez sudskog naloga, bilo u skladu s domaćim zakonom.
Od presuda koje se odnose na slobodu izražavanja izdvojene su dvije – Stomakhin protiv Rusije u kojoj je Sud odlučivao je li kažnjavanje podnositelja radi komentiranja sukoba u Čečeniji bilo nužno u demokratskom društvu, i Kula protiv Turske u kojoj je razmatrao opravdanost stegovne sankcije izrečene sveučilišnom profesoru radi sudjelovanja u televizijskoj emisiji.
Izdvojena je i odluka o nedopuštenosti u predmetu Udruga Akademika protiv Islanda u kojoj je Sud utvrdio da su ograničenje prava na štrajk sindikatima i prisilna arbitraža bili legitimni i nužni u demokratskom društvu.
Na kraju, Sud je u presudi Ljafiti protiv Makedonije razmatrao povredu postupovnih garancija glede protjerivanja stranaca.
Pregled prakse pogledajte ovdje.
Pisane vijesti | Publikacije
Izdvojene su tri presude protiv Hrvatske od čega su dvije presude Velikog vijeća. U presudama Jureša protiv Hrvatske i Zubac protiv Hrvatske Sud je razmatrao prava podnositeljica zahtjeva na pristup Vrhovnome sudu Republike Hrvatske prema kriteriju ratione valoris, a u presudi Bikić protiv Hrvatske Sud je odlučivao je li zbog odbijanja zahtjeva za kupoprodaju stana u društvenom vlasništvu podnositeljici povrijeđeno pravo vlasništva.
U Pregled su uključene još dvije presude Velikog vijeća, i to presuda Correia de Matos protiv Portugala koja se tiče prava na vođenje vlastite obrane u kaznenom postupku, te presuda G.I.E.M. S.r.l. protiv Italije koja se odnosi na prisilno oduzimanje nezakonito izgrađenog zemljišta neovisno o utvrđenju kaznene odgovornosti.
O pravima tražitelja azila, uvjetima i trajanju njihovog pritvora te vraćaju u zemlju porijekla, Sud je odlučivao u predmetima Batyrkhairov protiv Turske i Bistieva i drugi protiv Poljske.
U presudi Semache protiv Francuske Sud je razmatrao je li zbog postupanja policije prema ocu podnositeljice zahtjeva došlo do povrede prava na život.
Sud je donio i tri presude koje se tiču zabrane mučenja – Abu Zubaydah protiv Litve i Al Nashiri protiv Rumunjske, u kojima je odlučivao o odgovornosti tuženih država zbog sudjelovanja u tajnom programu središnje obavještajne agencije SAD-a (CIA-e), te Lazaridou protiv Grčke u kojoj je ocjenjivao je li bilo policijskog zlostavljanja za vrijeme prosvjeda protiv vlade.
U predmetu Rashad Jasanov i drugi protiv Azerbajdžana Sud je razmatrao je li članovima nevladine organizacije koji su uhićeni uslijed održavanja niza mirnih prosvjeda, povrijeđeno pravo na slobodu i sigurnost.
Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života Sud je razmatrao u presudi Benedik protiv Slovenije u kojoj je ocjenjivao je li prikupljanje podataka o podnositeljevoj mrežnoj aktivnosti, bez sudskog naloga, bilo u skladu s domaćim zakonom.
Od presuda koje se odnose na slobodu izražavanja izdvojene su dvije – Stomakhin protiv Rusije u kojoj je Sud odlučivao je li kažnjavanje podnositelja radi komentiranja sukoba u Čečeniji bilo nužno u demokratskom društvu, i Kula protiv Turske u kojoj je razmatrao opravdanost stegovne sankcije izrečene sveučilišnom profesoru radi sudjelovanja u televizijskoj emisiji.
Izdvojena je i odluka o nedopuštenosti u predmetu Udruga Akademika protiv Islanda u kojoj je Sud utvrdio da su ograničenje prava na štrajk sindikatima i prisilna arbitraža bili legitimni i nužni u demokratskom društvu.
Na kraju, Sud je u presudi Ljafiti protiv Makedonije razmatrao povredu postupovnih garancija glede protjerivanja stranaca.
Pregled prakse pogledajte ovdje.