Nove analize

Balenović protiv Hrvatske, Gašparović protiv Hrvatske i Zustović protiv Hrvatske

Ured zastupnice pripremio je analize odluka o nedopuštenosti Balenović protiv Hrvatske, Gašparović protiv Hrvatske i Zustović protiv Hrvatske.

U odluci Balenović protiv Hrvatske Europski sud odbacio je kao očigledno neosnovane prigovore o povredi prava na pošteno suđenje (čl. 6. st. 1. Konvencije) i o povredi prava na zaštitu vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju) koji su se odnosili na neizvršenje pravomoćne presude i duljinu domaćih postupaka. Europski sud je pritom utvrdio da podnositelj nije ispunio formalne zahtjeve potrebne za izvršenje presude, dok trajanje parničnog i ovršnog postupka, uzimajući u obzir okolnosti predmeta i njegov doprinos njihovu trajanju, nije bilo prekomjerno.

U odluci Gašparović protiv Hrvatske Europski sud je odbacio prigovore podnositelja o povredi prava na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije) i prava da se ne bude dva puta suđen i kažnjen u istoj stvari (čl. 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju), utvrdivši da ukidanje pravomoćne osuđujuće presude i ponavljanje kaznenog postupka nisu doveli do povrede prava podnositelja. Europski sud je utvrdio da je pravomoćna presuda ukinuta radi otklanjanja bitne postupovne povrede, odnosno zato što ju je donio stvarno nenadležan sud. Utvrdio je i da je ponovljeni postupak proveden u skladu s domaćim pravom i uz zabranu reformatio in peius, dok nedostavljanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti podnositelju nije narušilo načelo jednakosti stranaka i kontradiktornosti jer nije bio podnesen na njegovu štetu.

U odluci Zustović protiv Hrvatske Europski sud je kao očigledno neosnovane odbacio prigovore podnositelja o povredi prava na pošteno suđenje (čl. 6. st. 1. Konvencije) i prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju), a u vezi s obustavom ovrhe pravomoćnog rješenja o smetanju posjeda, utvrdivši da domaća tijela nisu propustila ispuniti svoje pozitivne obveze. Europski sud je pritom uzeo u obzir da su podnositelji imali alternativni pristup svojim nekretninama te da je obustava ovrhe bila opravdana potrebom zaštite interesa vlasnika zemljišta preko kojeg je prolazila sporna cesta, pri čemu su podnositelji, ako su smatrali da su zbog nemogućnosti korištenja te ceste pretrpjeli štetu, imali mogućnost pokrenuti zaseban parnični postupak.

Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku, pod odgovarajućim člankom Konvencije, kao i u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.

Pisane vijesti