Izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava

Presude Europskog suda za ljudska prava obvezuju državu na koju se odnose. Obveza država da izvrše presude Europskog suda propisana je čl. 46. st. 1. Konvencije, a obveza ispunjenja uvjeta prijateljskih rješenja čl. 39. st. 4. Konvencije.

Europski sud u svojim presudama utvrđuje da je povrijeđena neka odredba Konvencije, ne namećući pritom državama nikakve konkretne obveze u postupku izvršenja. Prema tome, na državama je da same odaberu prikladne mjere za učinkovito izvršenje presuda, vodeći računa o konkretnim okolnostima svakog predmeta.

Izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava obuhvaća provedbu individualnih mjera kojima je cilj u najvećoj mogućoj mjeri osigurati restituciju za samog podnositelja zahtjeva (npr. ponavljanje domaćeg postupka, opoziv naloga za protjerivanje stranca, uspostavljanje kontakata između roditelja i djece i slično) te općih mjera kojima se sprječavaju istvorsne povrede Konvencije u budućim sličnim slučajevima (npr. izmjena zakonodavstva, sudske i upravne prakse, promjena javnih politika i slično). O izboru mjera izvršenja i njihovoj provedbi, države sastavljaju akcijske planove ili akcijska izvješća za Odbor ministara Vijeća Europe.

Za identifikaciju i provedbu mjera izvršenja konkretne presude Europskog suda za ljudska prava nadležno je ono državno tijelo (ili više njih) koje je svojim radnjama ili propuštanjem uzrokovalo povredu Konvencije u konkretnom slučaju, ali i ono tijelo (tijela) u čiju nadležnost ulazi bilo koje pitanje koje je presudom Europskog suda identificirano kao jedan od uzroka povrede Konvencije.

Prema tome, svako državno tijelo, uključujući i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, može biti nadležno za poduzimanje određenih radnji u postupku izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava koordinira rad nadležnih domaćih tijela u procesu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, te se preko Ureda zastupnika odvija i komunikacija sa Odborom ministara Vijeća Europe u pogledu izvršenja presuda Europskog suda koje se odnose na Republiku Hrvatsku.

Nadzor nad izvršenjem presuda i uvjeta prijateljskih rješenja povjeren je Odboru ministara Vijeća Europe. U postupku nadzora nad izvršenjem presuda Odbor ministara razmatra jesu li mjere izvršenja koje je država odabrala prikladne te da li se uredno provode. Procjena se daje na temelju informacija koje država dostavlja u obliku akcijskog plana ili akcijskog izvješća i informacija iz drugih raspoloživih izvora.

Kada utvrdi da je država poduzela sve potrebne mjere kojima se u najvećoj mogućoj mjeri otklanjaju negativne posljedice koje je zbog povrede pretrpio konkretni podnositelj zahtjeva, a ako je to potrebno i mjere kojima se na učinkovit način sprječavaju buduće identične povrede u sličnim situacijama, Odbor ministara donosi završnu rezoluciju kojom zatvara razmatranje predmeta.

Dodatne informacije o izvršenju presuda mogu se pronaći na web stranici Vijeća Europe.

Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava nadležan je za skrb o urednoj i pravovremenoj isplati iznosa koje je podnositeljima dosudio Europski sud za ljudska prava u nekoj svojoj odluci ili presudi.

Dosuđene je iznose Republike Hrvatska dužna isplatiti podnositeljima u roku 3 mjeseca od dana konačnosti presude, odnosno 3 mjeseca od dana objave odluke Europskog suda.

Da bi se isplata dosuđenih iznosa mogla uredno izvršiti, Ured zastupnika nakon konačnosti presude odnosno objave odluke u primjerenom roku kontaktira podnositelja zahtjeva (i punomoćnika koji ga je eventualno zastupao u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava). Od njih se tada traži dostava informacija koje su nužne da bi se isplata mogla izvršiti.

Podnositelj zahtjeva može zatražiti da dosuđeni iznos bude isplaćen na njegov vlastiti račun u banci, ili može opunomoćiti drugu osobu (odvjetnika, člana obitelji i sl.) da u njegovo ime i za njegov račun primi isplatu dosuđenog iznosa. Podnositelj zahtjeva dužan je Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava dostaviti uredno potpisanu punomoć. Obrazac punomoći možete preuzeti među dokumentima u desnom stupcu.

Punomoć u pravilu nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika (osim u slučaju da se davatelj punomoći ne zna ili ne može potpisati pa umjesto potpisa stavlja otisak prsta). U slučaju da posumnja u valjanost dostavljene punomoći, Ured zastupnika može zatražiti dostavu ovjerene punomoći.

Neovisno o tome da li će se isplata obaviti na račun samog podnositelja zahtjeva ili njegovog punomoćnika, Uredu zastupnika potrebno je dostaviti sljedeće podatke za osobu na čiji će račun novac biti isplaćen:

U slučaju da podnositelj zahtjeva ili njegov punomoćnik propuste pravovremeno dostaviti sve podatke potrebne za uredno izvršenje isplate, Republika Hrvatska nije dužna isplatiti zateznu kamatu zbog eventualnog zakašnjenja.

*Od 1. lipnja 2013. godine IBAN konstrukcija transakcijskih računa obavezno se koristi za izvršavanje svih platnih transakcija, i domaćih i međunarodnih.