Objavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava (travanj - lipanj 2015.)

Izbor iz sudske prakse Europskog suda za ljudska prava (dalje u tekstu: Sud) iz drugog tromjesečja 2015. godine obuhvatio je 17 presuda tog Suda različite tematike koje predstavljaju važan razvoj u sudskoj praksi Europskog suda ili je njihova tematika aktualna i u kontekstu pravnih i društvenih zbivanja s kojima se suočavaju hrvatski sudovi i druga državna ili javnopravna tijela.

Presuda koja je obilježila navedeno razdoblje u razvoju sudske prakse je presuda Lambert i drugi protiv Francuske u kojoj je Veliko Vijeće razmatralo odluke francuskih vlasti da uskrate medicinski tretman za održavanje na životu osobe koja se nalazi u vegetativnom stanju. U presudi Velikog vijeća Sud je jasno iznio razliku između uskrate tretmana za održavanje na životu i eutanazije te je detaljno naveo koji kriteriji moraju biti zadovoljeni da bi odluka o uskrati tretmana za održavanje na životu bila u skladu s člankom 2. Konvencije. Uz članak 2. izdvojene su još dvije presude – u presudi Altug i drugi protiv Turske Sud je utvrdio povredu zbog nepoštivanja zakonskih odredbi koje se odnose na zaštitu prava pacijenata. U presudi Mustafa Tunç i Fecire Tunç protiv Turske Veliko vijeće je razmatralo učinkovitost istrage, posebno s aspekta neovisnosti tijela (vojni tužitelj i vojni sud) koje je provodilo istragu.

Policijskim nasiljem i mogućnostima kažnjavanja policijskih službenika koji su počinili nasilje Sud se bavio u presudi Cestaro protiv Italije.

U presudi Chitos protiv Grčke, u kontekstu zabrane prisilnog rada razmotrena je obaveza isplate za napuštanje službe prije roka za vojne časnike kojima je tijekom vojne službe bilo plaćeno školovanje.

Pravo na pošteno suđenje i njegovi različiti aspekti uobičajeno čine predmet razmatranja najvećeg broja presuda i odluka Europskog suda. Od važnijih presuda donosimo prikaz presude Mitrinovski protiv Makedonije u kojoj se razmatrala nepristranost članova tijela koje odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca. U presudi Tchokontio Happi protiv Francuske Sud je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje jer država nije izvršila sudsku presudu prema kojoj je podnositeljici morala osigurati odgovarajući životni prostor. U sklopu prava iz članka 6. Konvencije Sud osobito vodi računa o pravima okrivljenika u kaznenim postupcima, pa je tako u presudi A.T. protiv Luksemburga razmatrao povredu prava na obranu u postupku povodom Europskog uhidbenog naloga, a u presudi Vamvakas protiv Grčke (br. 2) je utvrdio povredu prava obrane jer grčki sudovi nisu sankcionirali manjkavo zastupanje podnositeljevog branitelja koji je bio postavljen po službenoj dužnosti. U predmetu Balta i Demir protiv Turske Sud je utvrdio da zbog nemogućnost podnositelja da ispitaju anonimnog svjedoka čiji iskaz je bio odlučan za njihovu osudu povrijeđeno njihovo pravo iz članka 6. stavka 3. (d) Konvencije.

S druge strane, u presudi Y. protiv Slovenije Sud je razmatrao kazneni postupak iz pozicije žrtve koja je bila izložena unakrsnom ispitivanju i vrijeđanju od strane okrivljenika tijekom kaznenog postupka, te je uspostavio novu praksu po pitanju zašite prava žrtve prema članku 8. Konvencije. U presudi protiv Hrvatske (Ribić protiv Hrvatske) koja je izdvojena u ovom pregledu Sud je razmatrao postupanja hrvatskih tijela – sudova i centra za socijalnu skrb  - u okviru pozitivnih obveza države da osigura kontakte između djece i roditelja.

Sud se u presudi Velikog vijeća Delfi AS protiv Estonije prvi put bavio govornom mržnje na internetu i odgovornošću internetskih portala za komentare korisnika.

U predmetu Grkokatolička župa Lupeni i drugi protiv Rumunjske Sud je razmatrao povrede više odredaba Konvencije u kontekstu povrata imovine grkokatoličkoj crkvi koja je oduzeta za vrijeme komunističkog režima.

U predmetu Identoba protiv Gruzije Sud je razmatrao propuste države prilikom zašite LGBT prosvjednika tijekom prosvjeda i tijekom kasnije istrage u pogledu napada.

U presudi Couturon protiv Francuske razmatrana je povreda prava na mirno uživanje vlasništva s aspekta umanjenja vrijednosti imovine zbog izgradnje javne infrastrukture u njezinoj neposrednoj blizini. Pravo vlasništva Sud je razmatrao i u kontekstu zapljene imovine za koju se smatra da su je bivši državni dužnosnici nezakonito stekli tijekom obavljanja dužnosti u presudi Gogitidze i drugi protiv Gruzije. 

Pregled prakse možete preuzeti ovdje.

Pisane vijesti | Publikacije