Nove presude - Dodoja protiv Hrvatske i Imeri protiv Hrvatske

Slika /slike/ecthr.jpg

Europski sud je utvrdio dvije povrede Konvencije: povredu prava na pošteno suđenje jer okrivljenik u kaznenom postupku nije mogao ispitati suokrivljenika
i povredu prava na mirno uživanje vlasništva jer je iznos gotovine koji su vlasti oduzele podnositelju neproporcionalan počinjenom prekršaju
 

Dana 24. lipnja 2021. Europski sud za ljudska prava (dalje u tekstu: Europski sud) je objavio presude Dodoja protiv Hrvatske i Imeri protiv Hrvatske.  
 
U predmetu Dodoja protiv RH, Europski sud je utvrdio da je podnositelju g. Siniši Dodoji povrijeđen članak 6. stavci 1. i 3. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija).
 
Podnositelj je prigovorio Europskom sudu da u kaznenom postupku u kojem je osuđen zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, nije imao prilike ispitati suokrivljenika na čijem se ranijem iskazu danom policiji temeljila podnositeljeva osuda. Iako podnositelj nije osporavao svoju kaznenu odgovornost, smatrao je da je zbog neprovjerenog iskaza suokrivljenika osuđen za teži oblik kaznenog djela i na strožu kaznu te da mu je zbog toga povrijeđeno pravo na pošteno suđenje.
 
Oslanjajući se na načela koja je utvrdio u svojoj praksi, Europski sud je zaključio da je postojao opravdan razlog zbog kojeg podnositelj nije bio u mogućnosti ispitati suokrivljenika koji je nakon istrage pobjegao te mu je suđeno u odsutnosti. Iako iskaz podnositeljevog suokrivljenika možda nije bio jedini ili odlučujući dokaz za podnositeljevu osudu, Europski sud je smatrao da je on imao znatnu težinu i da je prihvaćanje tog iskaza kao dokaza u postupku moglo u značajnoj mjeri osujetiti podnositeljevu obranu. Ujedno, Europski sud je utvrdio da eventualne mjere uravnoteženja na strani podnositeljeve obrane nisu bile dovoljne da bi omogućile pravilnu procjenu pouzdanosti neprovjerenih dokaza.
 
Za utvrđenje ove konvencijske povrede Europski sud je podnositelju zahtjeva dosudio iznos od 1.500,00 EUR na ime neimovinske štete kao i iznos od 2.000,00 EUR na ime troškova.
 
U predmetu Imeri protiv RH, Europski sud je utvrdio da je g. Ardianu Imeriju povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva protivno članku 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju.
 
Podnositelj je prigovorio Europskom sudu zbog prekršajne odluke kojom mu je oduzet iznos od 530.000,00 norveških kruna (dalje u tekstu: NOK) jer prilikom prelaska državne granice carinskim tijelima nije prijavio gotovinske iznose od 43.500,00 EUR i 740.000,00 NOK koje je imao kod sebe. Smatrao je da mu je time nametnut prekomjeran teret, čime je Hrvatska povrijedila njegovo pravo na mirno uživanje vlasništva.
 
Ispitujući meritum ovog predmeta Europski sud je utvrdio da unatoč naznakama da je podnositelj sudjelovao u određenim kriminalnim radnjama u Norveškoj, domaća tijela tu činjenicu nisu smatrala relevantnom prilikom izricanja mjere oduzimanja iznosa od 530.000,00 NOK, kao niti činjenicu da su carinske vlasti na podnositelju pronašle tragove droge. Dakle, podnositelju je novac oduzet isključivo zbog neprijavljivanja gotovine na granici. Iako podnositelj nije dokazao legitimni izvor i namjenu cjelokupnog iznosa, domaće vlasti protiv njega nisu pokrenule kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela pranja novca. Ujedno, šteta koja je mogla državi nastati neprijavljivanjem gotovine je minimalna jer da iznos nije otkriven, hrvatske vlasti bi bile samo lišene podatka da je novac prolazio kroz Hrvatsku.  Uspoređujući težinu prekršaja koji je podnositelj zahtjeva počinio i zbog kojeg mu je izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna s visinom iznosa koji mu je oduzet (otprilike 66.200,00 EUR), Europski sud je utvrdio da je oduzet iznos neproporcionalan počinjenom prekršaju. Stoga je je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo na mirno uživanje njegovog vlasništva.
 
Za utvrđenje ove konvencijske povrede, Europski sud smatra da je ponavljanje domaćeg postupka najprikladniji način njenog ispravljanja zbog čega je odbio podnositeljev zahtjev za naknadom imovinske štete. Ujedno, Europski sud podnositelju nije dosudio nematerijalnu štetu jer smatra da je u konkretnom slučaju utvrđenje povrede Konvencije samo po sebi dovoljna zadovoljština. Međutim, dosudio je podnositelju iznos od 3.000,00 EUR na ime troškova.
 
Ove presude još nisu konačne. Postat će konačne ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana njezine objave ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred velikim vijećem.
 
Presude su dostupne na web stranici Europskog suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/6444 600.
 

Pisane vijesti | Obavijest o novoj presudi/odluci ESLJP