Nove analize

Nove analize - Pavlović protiv Hrvatske i Merćep protiv Hrvatske, Miklić protiv Hrvatske te Pavušek Rakarić protiv Hrvatske.

Ured zastupnika pripremio je zajedničku analizu presuda Pavlović protiv Hrvatske i Merćep protiv Hrvatske, analizu presude Miklić protiv Hrvatske te analizu odluke Pavušek Rakarić protiv Hrvatske.

U zajedničkoj analizi Pavlović protiv Hrvatske i Merećep protiv Hrvatske, Europski sud se bavio prigovorima podnositelja koji su pred tim sudom prigovorili da im je bio onemogućen pristup sudu zajamčen člankom 6. Konvencije. Europski sud je utvrdio da je u oba postupka predmetno pravo povrijeđeno i to u predmetu Pavlović protiv Hrvatske zbog nepredvidljivih zahtjeva u pogledu dokaza potrebnih za prijavu tražbine u postupku predstečajne nagodbe, a u predmetu Merćep protiv Hrvatske zbog pretjeranog formalizma zbog kojeg je tužba podnositelja okarakterizirana kao nepravodobna prijava tražbine u postupku predstečajne nagodbe.

U predmetu Miklić protiv Hrvatske Europski sud je utvrdio povredu pravu na slobodu i sigurnost zbog prekoračenja roka za preispitivanje istražnog zatvora. Iako hrvatski sudovi moraju svaka dva mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istražnog zatvora, sukladno dobro utvrđenoj praksi Vrhovnog suda RH, istražni zatvor podnositelja ni nakon proteka tog roka nije postao nezakonit te je novo rješenje o produljenju istražnog zatvora doneseno s 46 dana zakašnjenja. Imajući u vidu važnost koju temeljno pravo na slobodu ima u demokratskom društvu, Europski sud je smatrao da takvo tumačenje i primjena članka 131. stavaka 3. ZKP vodi ka pravnoj nesigurnosti i otvara pitanje predvidljivosti lišenja slobode zbog čega je utvrdio da je povredu članka 5. stavka 1. Konvencije.

Konačno, u predmetu Pavušek Rakarić protiv Hrvatske Europski sud je utvrdio da je djelomično lišenje poslovne sposobnosti podnositeljičina oca bilo u skladu s jamstvima koja proizlaze iz članka 8. Konvencije. Naime, ocjenjujući poštenost postupka za djelomično lišenje poslovne sposobnosti, Europski sud je utvrdio da je otac podnositeljice bio zastupan po posebnom skrbniku te da se zaključak hrvatskih sudova o njegovoj nesposobnosti da samostalno vodi brigu o sebi i svojim pravima temeljio na mišljenju dvojice vještaka, dok je obrazloženje odluka hrvatskih sudova o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti bilo dostatno i mjerodavno obrazloženo.  

Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka - Pravo na pristup sudu, Vještačenje, Pravo na poštovanje privatnog života i Istražni zatvor.

Pisane vijesti