Nova presuda - Grbac protiv Hrvatske

Propust domaćih sudova da priznaju dosjelost predstavlja povredu prava na mirno uživanje vlasništva
 

Europski sud za ljudska prava je 16. prosinca 2021. objavio presudu kojom je utvrdio da je g. Milutinu Grbcu (dalje: ''podnositelj'') povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva jer mu nije priznato vlasništvo nad dijelom nekretnine koja je bila nacionalizirana u bivšoj državi.
 
Naime, Grad Rijeka tvrdio je da je podnositelj nezakonito uzurpirao zemljišne čestice koje se nalaze uz one nekretnine koje su u njegovom vlasništvu, te je tražio od podnositelja da preda posjed bespravno uzurpiranih čestica jer one pripadaju Gradu Rijeka. Podnositelj je podnio protutužbu protiv Grada Rijeke navodeći da sporni dijelovi čestica predstavljaju jedinstvenu cjelinu s česticama u njegovom vlasništvu. Tvrdio je da su sporni dijelovi još od prije drugog svjetskog rata bili u vlasništvu gđe O.B., pravne prednice podnositelja. Sporne čestice bile su nacionalizirane u razdoblju od 1941.-1991. godine. Općinski sud u Rijeci je utvrdio da podnositelj nije ispunio osnovne pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću Budući da su sporne čestice bile u društvenom vlasništvu, podnositelj iste nije mogao steći dosjelošću u razdoblju od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. Također, podnositelj tijekom postupka nije dokazao da je dosjelost nastupila prije 6. travnja 1941. godine, dok u razdoblju od 8. listopada 1991. do 27. studenoga 2006. nije proteklo dovoljno vremena da bi podnositelj dosjelošću stekao vlasništvo. Sve ostale sudske instance u Republici Hrvatskoj su potvrdile navedenu presudu i stajalište, uključujući i Ustavni sud.
 
Odlučujući u ovom predmetu Europski sud je istaknuo svoja već otprije zauzeta stajališta u presudi u predmetu Trgo protiv Hrvatske. Europski sud je smatrao da okolnosti ovog predmeta ne predstavljaju nikakve posebne okolnosti koje bi navele Europski sud da odustane od prethodno zauzetih stajališta. Stoga je Europski sud utvrdio povredu prava na mirno uživanje vlasništva smatrajući da stavovi domaćih sudova nisu bili sukladni Konvenciji jer  miješanje u pravo podnositelja na mirno uživanje vlasništva nije bilo razmjerno. Naime, Europski sud je utvrdio da problematika koja je potaknula Ustavni sud da ukine članak 388.st 4. Zakona o vlasništvu iz 1996 nije bila prisutna u predmetu podnositelja zahtjeva. Naime, u njegovom slučaju, kao i u predmetu Trgo, nisu bila uključena prava trećih osoba, koja su se štitila predmetnom odlukom Ustavnog suda. Dakle, s obzirom da podnositeljev interes nije pogađao prava trećih osoba,  Europski sud je posebno istaknuo da rizik bilo koje greške, pa i pogrešne primjene i tumačenja domaćih propisa, koju su počinila državna tijela mora snositi sama država, a ne pojedinac
 
Sud je podnositelju nije dosudio nikakvu novčanu naknadu, već je utvrdio kako je najbolji način restitucije u ovom slučaju ponavljanje postupka pred domaćim sudovima.
 
Ova presuda još nije konačna. Postat će konačne ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana njezine objave ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.
 
Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti