Objavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava za razdoblje svibanj - kolovoz 2023.

Pregledom prakse Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), koji uključuje razdoblje od svibnja do kolovoza 2023. godine, pravnici Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (dalje: Ured zastupnice) odabrali su, preveli i saželi 4 presude velikog vijeća ESLJP te 7 presuda vijeća ESLJP-a. Presude se odnose na slobodu izražavanja i slobodu širenja informacija, slobodu vjeroispovijedi, pravo na brak te na aktualna društveno-politička pitanja poput spajanja obitelji migranata, postupanja sa zatvorenicima, visine sudačkih plaća te nasilja u obitelji. 
 
Veliko vijeće je u predmetu Sanchez protiv Francuske značajno proširilo odgovornost stvaratelja sadržaja na internetu za komentare koje objavljuju treće strane. ESLJP je odlučivao je li kaznena osuda podnositelja za komentare trećih osoba objavljenih na njegovoj Facebook stranici dovela do povrede njegovog prava na slobodu izražavanja. Francuski sudovi su utvrdili da se odgovornost podnositelja temeljila na činjenici da je on kao javna osoba svjesno otvorio svoj Facebook profil javnosti te time omogućio objavljivanje komentara svojih pratitelja na istom tom profilu, kao i na činjenici da nije u najkraćem roku obrisao komentare nakon što je saznao za njihov sadržaj. ESLJP je utvrdio da su odluke francuskih sudova bile utemeljene na odgovarajućim i dostatnim razlozima, stoga nije došlo do povrede čl. 10. Konvencije.
 
U predmetu FU QUAN, s.r.o. protiv Češke veliko vijeće je presudilo da je zahtjev podnositelja nedopušten jer je podnositelj tek pred ESLJP-om iznio argumente koje nije iznio u nacionalnom postupku, suprotno vijeću ESLJP koje je utvrdilo povredu prava na zaštitu vlasništva podnositelja. Naime, veliko vijeće je smatralo da podnositelj nije valjano argumentirao svoj zahtjev pred nacionalnim sudovima te činjenica da češki sudovi stoga nisu ocjenjivali i osnovanost zahtjeva predstavlja prihvatljivu primjenu postupovnih kriterija.
 
Sudeći u predmetu Hurbain protiv Belgije veliko vijeće ESLJP je odredilo nove kriterije prema kojima treba ocjenjivati je li zahtjev za izmjenom novinarskog sadržaja, koji je arhiviran na internetu u skladu s Konvencijom. Prvi put je potvrdio odluku nacionalnog suda kojom se uklanja ili mijenja informacija zakonito objavljena prije 20 godina u novinarske svrhe i potom arhivirana na web stranici nekih novina, utvrdivši da presuda kojom se nalaže anonimizacija online članka u digitalnoj arhivi tiska predstavlja razmjerno ograničenje slobode širenja informacija.
 
U predmetu Grosam protiv Češke ESLJP istaknuo je da, iako je Sud „gospodar karakterizacije“ nema zbog toga ovlast umjesto podnositelja zahtjeva formulirati nove prigovore koje podnositelj sam nije istaknuo, a samo na temelju iznesenih argumenata i činjenica. Posljedično, veliko vijeće je utvrdilo da je vijeće ESLJP-a samoinicijativno proširilo opseg predmeta podnositelja te je time prekoračilo ovlasti dodijeljene člancima 32. i 34. Konvencije. 
 
Vijeće ESLJP je u predmetu B.F. i drugi protiv Švicarske uspostavilo novi standard u odnosu na širinu slobode procjene države u postupku odobravanja zahtjeva za spajanje obitelji izbjeglica.  Naime, sloboda procjene države je značajno uža kada države  primjenjuju uvjet financijske neovisnosti izbjeglica koje traže spajanje obitelji. Utvrdilo je povredu prava podnositelja na poštovanje privatnog i obiteljskog života zbog protivljenja švicarskih vlasti da im odobri zahtjev za spajanje obitelji.
 
U predmetu S.P. i drugi protiv Rusije ESLJP je  utvrdio povredu čl. 3. i čl. 13. u vezi s čl. 3., smatrajući da nepostupanje ruskih vlasti predstavlja oblik suučesništva u zlostavljanju zatvorenika pod njihovom zaštitom, imajući u vidu opseg problema te propust ruskih vlasti da poduzmu mjere da zlostavljanje spriječe. Razmatrajući postojanje neformalne hijerarhije zatvorenika prema kojoj su zatvorenici u ruskim zatvorima bili razvrstani u različite kaste, ESLJP je utvrdio da su podnositelji bili zatvorenici koji su spadali u najnižu kastu „izopćenika“, te su za vrijeme izdržavanje kazne zatvora bili žrtve fizičkog, psihičkog i seksualnog nasilja kao i segregacije i socijalne izolacije.
 
U predmetu Jehovini svjedoci protiv Finske ESLJP je utvrdio postojanje izvanrednih okolnosti zbog kojih nije potrebno provesti usmenu raspravu pred nacionalnim sudovima, kao i da je miješanje u pravo podnositelja bilo zakonito, opravdano legitimnim ciljem zaštite prava i sloboda drugih i nužno u demokratskom društvu. Navedena finska vjerska zajednica pred ESLJP-om je prigovorila da su im finske vlasti nametanjem obveze prikupljanja izričitih suglasnosti osoba kojima se obraćaju i čije podatke prikupljaju dovela do povrede prava na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, kao i do povrede prava na pošteno suđenje zbog propusta da se provede usmena rasprava u postupku pred domaćim sudovima. Vijeće ESLJP-a je utvrdilo da nije došlo do povrede prava podnositelja na pošteno suđenje i prava na slobodu savjeti, mišljenja i vjeroispovijedi.  
 
U predmetu Kubat i drugi protiv Češke, ESLJP se bavio aktualnom društveno-političkom temom, plaćama sudaca, točnije njihovim smanjenjem i reakcijom čeških sudova do Ustavnog suda na to, u kontekstu poštenog suđenja i legitimnih očekivanja sudaca na određeni iznos plaće.
 
Nasilje nad ženama uključujući i nasilje u obitelji predstavlja oblik diskriminacije žena te propust države da žene zaštiti od nasilja kojim se krši njihovo pravo na jednaku zakonsku zaštitu. Stoga je ESLJP, utvrdivši da u Bugarskoj ne postoji odgovarajući pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja u obitelji, te da su žene nerazmjerno više pogođene takvim stanjem u predmetu A.E. protiv Bugarske utvrdio povredu čl. 3. i čl. 14. u vezi s čl. 3. Konvencije kada su bugarske vlasti propustile primjereno postupiti nakon navoda podnositeljice da je žrtva nasilja. 
 
Smjena podnositelja s mjesta potpredsjednika bugarskog parlamenta zbog njegovih izjava i ponašanja u predmetu Zhablyanov protiv Bugarske nije dovela do povrede njegovog prava na slobodu izražavanja. Podnositelj je za vrijeme svog mandata davao izjave kojima je veličao komunistički režim u Bugarskoj, kao i djelovanje izvanrednog suda koji je ustanovljen po završetku Drugog svjetskog rata radi procesuiranja pripadnika prethodnog monarhističkog režima. Vijeće ESLJP-a je istaknulo potrebu da se države koje su bile pogođene komunističkom represijom i zločinima udalje od istih, te se zbog toga odluka o smjeni podnositelja ne može smatrati neprimjerenom, te nije dovela do povrede čl. 10. Konvencije.
 
Vijeće ESLJP je u predmetu Nurcan Bayraktar protiv Turske utvrdilo da su se turski sudovi pri donošenju odluke vodili seksističkim stereotipima, kao što su dužnost žene prema društvu zbog njene potencijalne uloge majke te zbog njezine biološke sposobnosti rađanja. ESLJP je utvrdio povredu prava podnositeljice na poštovanje privatnog i obiteljskog života, kao i pravo na zabranu diskriminacije u vezi s pravom podnositeljice na brak. Turski Obiteljski sud je odbio zahtjev podnositeljice za njezino izuzeće od zakonske obveze čekanja 300 dana od razvoda braka ili podvrgavanja liječničkom pregledu radi dokazivanja da nije trudna, sve u svrhu stupanja u novi brak.

Pregled prakse pogledajte ovdje, a dostupan je i u rubrici "Sudska praksa" pod kategorijom "Pregledi prakse Europskog suda za ljudska prava". 

Pisane vijesti