- Objavljeno: 05.07.2017.
Objavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava za razdoblje od listopada do prosinca 2016.
Ured zastupnika pripremio je Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava u razdoblju od listopada do prosinca 2016. godine, u kojem je izdvojio značajne presuda Europskog suda u tom razdoblju i pripremio njihove sažetke.
U posljednjem tromjesečju 2016. godine Europski sud donio je više značajnih presuda kojima je unaprijedio i konkretizirao svoju sudsku praksu u brojnim područjima.
Posebno se ističu presude Velikog vijeća, a u prvom redu presuda Muršić protiv Hrvatske, u kojoj je Europski sud na primjeru hrvatskog predmeta dao smjernice za osiguravanje prostornih uvjeta smještaja zatvorenika u zatvorsku ustanovu.
Nadalje, ističe se i predmet A. i B. protiv Norveške, u kojem se Sud bavio načelom ne bis in idem na način da je dodatno razvio svoju sudsku praksu tumačeći kada paralelno vođenje prekršajnog i kaznenog postupka predstavlja dupliciranje postupka.
Sud se sada već kontinuirano bavi problematikom ilegalnih migranta, s aspekta različitih prava zajamčenih Konvencijom. U presudi Velikog vijeća Paposhvili protiv Belgije razmatrao je povrede zabrane mučenja i prava na obiteljski život, zbog toga što prilikom donošenja odluke o izručenju belgijske vlasti nisu donijela odgovarajuću procjenu rizika od deportacije podnositelja u Gruziju.
U predmetu Velikog vijeća Khalaifa i drugi protiv Italije podnositelji su prigovarali da su bili nezakonito lišeni slobode u prihvatnom centru za migrante, protivno članku 5. Konvencije.
Od presuda koje se tiču prava na pošteno suđenje izdvaja se presuda Velikog vijeća Lhemitte protiv Belgije, u kojoj je bilo sporno je li obrazloženje presude kojom je podnositeljica proglašena krivom bilo dostatno u smislu članka 6. Konvencije. U presudi Velikog vijeća Grkokatolička župa Lupeni i drugi protiv Rumunjske, Sud je razmotrio predstavljaju li strogi uvjeti za stjecanje nekog materijalnog prava ograničenje prava na pristup sudu.
Sud je u presudi Velikog vijeća Dubska i Krejzova protiv Češke razmatrao opseg slobode procjene države u pogledu reguliranja poroda kod kuće, a u predmetu L.D. i P.K. protiv Bugarske opseg slobode procjene države u pitanjima utvrđivanja očinstva. U predmetu K.S. i M.S. protiv Njemačke Sud je utvrđivao je li pretragom koja je naložena na temelju informacija koje su pribavljene na nezakonit način povrijeđeno pravo na dom podnositelja.
Pravo na slobodu izražavanja bilo je predmetom razmatranja u predmetu Simić protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je sudac Ustavnog suda razriješen dužnosti. U drugom predmetu koji se tiče slobode izražavanja Magyar Helsinki Bizottsag protiv Mađarske, Sud je odlučivao o pravu na pristup informacijama.
U predmetu Les Authentiks i Supras Auteuil 91 protiv Francuske Sud je odlučivao o pravu na slobodu udruživanja navijačkih udruga koje su raspuštene zbog navijačkog nasilja.
U još jednom predmetu Velikog vijeća, Belene Nagy protiv Mađarske, Sud je ocjenjivao je li zbog promjene zakonskih uvjeta za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu podnositeljici povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva.
Konačno u predmetu Uspaskich protiv Litve Sud je ocjenjivao je li podnositeljevo pravo na slobodne izbore povrijeđeno zbog vođenja kaznenog postupka i određivanja pritvora protiv njega.
Pregled prakse pogledajte ovdje.
Pisane vijesti
U posljednjem tromjesečju 2016. godine Europski sud donio je više značajnih presuda kojima je unaprijedio i konkretizirao svoju sudsku praksu u brojnim područjima.
Posebno se ističu presude Velikog vijeća, a u prvom redu presuda Muršić protiv Hrvatske, u kojoj je Europski sud na primjeru hrvatskog predmeta dao smjernice za osiguravanje prostornih uvjeta smještaja zatvorenika u zatvorsku ustanovu.
Nadalje, ističe se i predmet A. i B. protiv Norveške, u kojem se Sud bavio načelom ne bis in idem na način da je dodatno razvio svoju sudsku praksu tumačeći kada paralelno vođenje prekršajnog i kaznenog postupka predstavlja dupliciranje postupka.
Sud se sada već kontinuirano bavi problematikom ilegalnih migranta, s aspekta različitih prava zajamčenih Konvencijom. U presudi Velikog vijeća Paposhvili protiv Belgije razmatrao je povrede zabrane mučenja i prava na obiteljski život, zbog toga što prilikom donošenja odluke o izručenju belgijske vlasti nisu donijela odgovarajuću procjenu rizika od deportacije podnositelja u Gruziju.
U predmetu Velikog vijeća Khalaifa i drugi protiv Italije podnositelji su prigovarali da su bili nezakonito lišeni slobode u prihvatnom centru za migrante, protivno članku 5. Konvencije.
Od presuda koje se tiču prava na pošteno suđenje izdvaja se presuda Velikog vijeća Lhemitte protiv Belgije, u kojoj je bilo sporno je li obrazloženje presude kojom je podnositeljica proglašena krivom bilo dostatno u smislu članka 6. Konvencije. U presudi Velikog vijeća Grkokatolička župa Lupeni i drugi protiv Rumunjske, Sud je razmotrio predstavljaju li strogi uvjeti za stjecanje nekog materijalnog prava ograničenje prava na pristup sudu.
Sud je u presudi Velikog vijeća Dubska i Krejzova protiv Češke razmatrao opseg slobode procjene države u pogledu reguliranja poroda kod kuće, a u predmetu L.D. i P.K. protiv Bugarske opseg slobode procjene države u pitanjima utvrđivanja očinstva. U predmetu K.S. i M.S. protiv Njemačke Sud je utvrđivao je li pretragom koja je naložena na temelju informacija koje su pribavljene na nezakonit način povrijeđeno pravo na dom podnositelja.
Pravo na slobodu izražavanja bilo je predmetom razmatranja u predmetu Simić protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je sudac Ustavnog suda razriješen dužnosti. U drugom predmetu koji se tiče slobode izražavanja Magyar Helsinki Bizottsag protiv Mađarske, Sud je odlučivao o pravu na pristup informacijama.
U predmetu Les Authentiks i Supras Auteuil 91 protiv Francuske Sud je odlučivao o pravu na slobodu udruživanja navijačkih udruga koje su raspuštene zbog navijačkog nasilja.
U još jednom predmetu Velikog vijeća, Belene Nagy protiv Mađarske, Sud je ocjenjivao je li zbog promjene zakonskih uvjeta za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu podnositeljici povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva.
Konačno u predmetu Uspaskich protiv Litve Sud je ocjenjivao je li podnositeljevo pravo na slobodne izbore povrijeđeno zbog vođenja kaznenog postupka i određivanja pritvora protiv njega.
Pregled prakse pogledajte ovdje.