Objavljen Pregled prakse Europskog suda za ljudska prava (travanj-lipanj 2014.)

Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava pripremio je pregled najvažnijih presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava u drugom tromjesečju 2014. godine.

Među izabranim presudama posebno se ističu one koje se odnose na različite aspekte članka 8. (pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života), kojem je Sud u proteklom razdoblju posvetio posebnu pažnju. Tako je Sud u odluci Jelševar protiv Slovenije razmatrao pitanje ravnoteže između prava na privatni život i umjetničke slobode u literarnom djelu. U presudi Lopez Guio protiv Slovačke, Sud je još jednom, nakon presude Velikog vijeća X. protiv Latvije, razmatrao pitanje primjene odredaba Haaške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece. U presudi Marić protiv Hrvatske Sud je utvrdio povredu prava na obiteljski život zbog toga što se s tijelom mrtvorođenčeta podnositelja i njegove supruge postupalo suprotno mjerodavnim domaćim propisima. Presuda Velikog vijeća Fernandez Martinez protiv Španjolske razmatra pravo na privatni život kroz prizmu podnositeljevog profesionalnog života kao vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u državnoj školi.

Sud je donio i zanimljive presude u pogledu prava na slobodu izražavanja – presuda Mustafa Erdogan i ostali protiv Turske postavlja dozvoljene granice kritike članova sudstva (u konkretnom slučaju sudaca Ustavnog suda), dok se presuda Mladina d.d. protiv Slovenije bavi pitanjem slobode izražavanja u kontekstu političkih debata i komentiranja javno izrečenih stavova političara.

Presude Gray protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Habimi i ostali protiv Srbije odnose se na pitanje učinkovitosti istrage u okvirima članka 2., odnosno 3. Konvencije.

Među presudama koje se odnose na pravo na pošteno suđenje (Lagutin i ostali protiv Rusije – kazneni postupak, Kopnin protiv Rusije – ovršni postupak), ističe se presuda Baka protiv Mađarske, u kojoj je podnositelj bivši sudac Europskog suda za ljudska prava. Usko vezano uz pravo na pošteno suđenje je i pravo na žalbu u kaznenom postupku iz članka 2. Protokola broj 7., koje je Sud razmatrao u presudi Natsvlishvili i Togonidze protiv Gruzije.

Presude u kojima je riječ o usklađenosti zakona s Konvencijom su presuda Magyar Kereszteny Mennonita Egyhaz i ostali protiv Mađarske u kojoj je Sud razmatrao pravo na slobodu okupljanja i udruživanja vjerskih zajednica, te presuda A.C. i ostali protiv Španjolske u kojoj je utvrđeno da u Španjolskoj ne postoji pravno sredstvo s odgodnim učinkom protiv deportacije.

U presudi Dhahbi protiv Italije, osim diskriminacije po osnovi državljanstva, problematizira se i postupanje domaćih sudova povodom zahtjeva podnositelja da domaći sud postavi prethodno pitanje Sudu Europske unije u Luksemburgu.

Presuda Preda i ostali protiv Rumunjske (članak 1. Protokola br. 1. – pravo vlasništva) te Gavrilita protiv Moldavije (zabrana mučenja i nečovječnog postupanja), iako se odnose na različita pravna područja, obje ukazuju na to koje pravne lijekove Sud smatra učinkovitima u smislu članka 34. stavka 1. Konvencije.

Posebno se ističu dvije presude Velikog vijeća koje se odnose na primjenu međunarodnog javnog prava u kontekstu individualne zaštite ljudskih prava. U presudi o pravičnoj naknadi Cipar protiv Turske Sud je odlučivao o pravu na pravičnu naknadu u međudržavnim sporovima, te je zaključio kako ta naknada u osnovi ima isti značaj kao i reparacija u međunarodnom javnom pravu, te je zbog toga dosudio iznos pravične naknade ciparskoj vladi, ali u korist individualnih žrtava. Kroz presudu Marguš protiv Hrvatske Sud je iznio stav da davanje oprosta za teška kaznena djela (poput ratnih zločina), nije u skladu sa zaštitom ljudskih prava, te je utvrdio da su hrvatske vlasti postupale sukladno Konvenciji i međunarodnom pravu kada su ponovile kazneni postupak protiv podnositelja.

Ovaj Pregled prakse, kao i prethodni, pogledajte u rubrici „Edukacija o Konvenciji“ na internetskim stranicama Ureda zastupnika.

U toj rubrici možete pronaći i druge edukativne sadržaje namijenjene prvenstveno sucima, državnim odvjetnicima, državnim službenicima, ali i općoj javnosti.

Pisane vijesti | Publikacije