Nove presude - Pozder protiv Hrvatske i Tabak protiv Hrvatske

Dvije nove presude ESLJP o pravu na pošteno suđenje 

Dana 13. siječnja 2022. Europski sud za ljudska prava (dalje: Sud) je u predmetima Pozder protiv Hrvatske i Tabak protiv Hrvatske, objavio presude koje se odnose na prigovore vezane za različite aspekte prava na pošteno suđenje pred domaćim sudovima.
 
U predmetu Pozder, Sud je utvrdio povredu članka 6. stavka 1. i 3. (c) Konvencije, te je podnositelju dosudio 4.000 eura naknade za nematerijalnu štetu i 2.000 eura za troškove postupka. Ova presuda je konačna.
 
Podnositelj je, nakon što je u odsutnosti 1998. godine pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 20 godina zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Škabrnji, zatražio obnovu (ponavljanje) tog postupka 2012.g. Vrhovni sud je pravomoćno odbio njegov zahtjev.

Europski sud je utvrdio da je podnositelj osobno sudjelovao u početnim fazama istrage koja se vodila protiv njega, prije nego što je pušten iz pritvora i razmijenjen u sklopu dogovorene razmjene zarobljenika. Stoga je imao određena saznanja o postupku koji se vodio protiv njega, ali mu naknadno nikada nije dostavljena optužnica ili poziv za raspravu, niti su mu hrvatske vlasti na bilo koji način obavijestile da je postupak protiv njega nastavljen. Stoga nije mogao zaključiti je li podnositelj nastojao izbjeći suđenje u ovom predmetu ili se odrekao prava da se pojavi pred domaćim sudom. Imajući u vidu opća načela i ranija utvrđenja u vezi suđenja u odsutnosti iznesena u predmetu Sanader protiv Hrvatske, Sud je smatrao da podnositelju nije pružena mogućnost da ostvari ponovno razmatranje optužbi koje su mu stavljene na teret, na način koji bi potpuno poštovao njegova prava obrane.
 
 
U predmetu Tabak, Europski sud je razmatrao poštovanje prava na pošteno suđenje zbog navodne pristranosti domaćeg suda u parničnom postupku za naknadu štete, a posebno zbog povrede načela jednakosti stranaka u postupku zbog činjenice da vještak nije obavijestio sud o okolnostima koje su dovele u sumnju njegovu nepristranost. Tijekom postupka Općinski sud u Koprivnici – Stalna služba u Đurđevcu imenovao je vještakom osobu koja je tijekom razdoblja vještačenja bila predsjednica uprave podružnice tuženika (Croatia osiguranje). Podnositelj je tijekom žalbenog postupka saznao za ove okolnosti koje su predstavljale temelj za izuzeće vještaka. Međutim drugostupanjski sud je odbio njegovu žalbu zbog nepravovremenog iznošenja prigovora pozivajući se na odredbe Zakona o parničnom postupku.
 
Europski sud je smatrao da su prigovori o pristranosti vještaka bili objektivno opravdani, s obzirom da je sporno vještačenje imalo odlučujuću ulogu u ocjeni podnositeljeve tužbe, te imajući u vidu položaj vještaka u podružnici tuženika. Detaljno analizirajući mjerodavno pravo, pravila o izuzeću sudaca i vještaka, podzakonske akte koji su uređivali postupanje vještaka, te relevantnu domaću sudsku praksu, Sud je primijetio da su u domaćem pravnom sustavu postojala jamstva koja su osiguravala neovisnost i nepristranost stručnjaka te pouzdanost dokaza vještaka.
 
Premda je vještakinja imala sve razloge da okolnost zaposlenja kod tuženika prijavi prvostupanjskom sudu, ona to nije učinila. S druge strane, nisu postojale nikakve naznake, da su sudac koji je imenovao vještakinju, a niti sudac koji je konačno presudio u predmetu, bili svjesni njezinih profesionalnih veza s tuženom tvrtkom, budući da je ona bila stalni sudski vještak za poslove medicine rada, a popis stalnih sudskih vještaka nije sadržavao podatke o zaposlenju ili drugim stručnim angažmanima vještaka. Sud je smatrao da nije opravdano zbog toga kritizirati domaće sudove, posebice u situaciji kada niti podnositeljev odvjetnik također nije bio svjestan te činjenice. Dodatno, Sud je primijetio da podnositelj sve do prvostupanjske presude u razdoblju tijekom 6 godina nije propitivao odnos vještakinje sa tuženikom, premda su podaci o njihovoj povezanosti bili javno dostupni.
 
S obzirom na važnost predmeta spora za podnositelja, te na činjenicu da je isti bio zastupan po profesionalnom odvjetniku, Sud je smatrao da je podnositelj propustio postupiti s potrebnom marljivošću, te da nije iskoristio svoja procesna prava podnošenjem zahtjeva za izuzeće vještaka tijekom prvostupanjskog postupka, a drugostupanjski sud je temeljem domaćeg zakona bio onemogućen taj prigovor ispitati. Ujedno, Sud je utvrdio da su domaći sudovi detaljno i propisno razmotrili i ocijenili sporno vještačenje.
 
Slijedom navedenog, Sud je zaključio da je podnositelj mogao učinkovito sudjelovati u postupku vještačenja, dok se nemogućnost drugostupanjskog suda da odluči o podnositeljevom prigovoru pristranosti vještaka, ponajviše može pripisati razlozima na strani podnositelja. Stoga, nije utvrdio povredu članka 6. stavka 1. Konvencije.
 
Ova presuda još nije konačna. Ista će postati konačna ako niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana njezine objave ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred velikim vijećem.
 
Presude su dostupne na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljene na web stranici Ureda zastupnika.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti