Nove analize

Dolenec (Miljak) protiv Hrvatske, Vugdelija protiv Hrvatske, Hercezi protiv Hrvatske i F.S. protiv Hrvatske

Ured zastupnika pripremio je četiri nove analize presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud).

U analizi presude Dolenec protiv Hrvatske, u okviru koje je obrađena i presuda Miljak protiv Hrvatske, izložena su opća načela koja nadležna tijela moraju primijeniti u slučaju postojanja tvrdnji o zlostavljanju zatvorenika od strane zatvorskih čuvara te postupovne obveze koje u takvim predmetima nastaju za državu. 

U citiranim predmetima Europski sud je utvrdio propust provođenja učinkovite istrage navoda o nasilju zatvorskih čuvara prema zatvoreniku. Objasnio je u kojim situacijama je članak 3. Konvencije primjenjiv te ponovio koje standarde i kriterije istraga mora zadovoljiti da bi se mogla smatrati učinkovitom. U predmetu Miljak protiv Hrvatske, Europski sud je smatrao da hrvatske vlasti nisu uspjele dokazati da ozljede podnositelja nisu nastupile zlostavljanjem koje je pretrpio od strane zatvorskih čuvara koje se dogodilo tijekom pregleda njegove ćelije. Slijedom navedenog, utvrdio je i povredu materijalnog aspekta članka 3. Konvencije.

U predmetu Vugdelija protiv Hrvatske podnositelj je prigovorio da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu jer su hrvatski sudovi odbili odlučivati o njegovom naknadno povišenom tužbenom zahtjevu u parničnom postupku za naknadu štete zadobivene u prometnoj nesreći. Europski sud je ponovio opća načela u pogledu prava na pristup sudu, u situaciji kada ograničenje tog prava predstavlja pretjerani formalizam. Istaknuo je da je u predmetima koji se odnose na ozljede zadobivene u prometnoj nesreći vrlo teško utvrditi iznos naknade neimovinske štete prije provođenja vještačenja. Stoga je Europski sud utvrdio povredu čl. 6. Konvencije zbog pretjerano formalističkog postupanja hrvatskih sudova koji su smatrali da podnositeljev naknadno povećani tužbeni zahtjev ima značenje nove tužbe.

Europski sud je u predmetu Hercezi protiv Hrvatske odlučivao o prigovoru podnositelja da je bio diskriminiran u odnosu na radnike koji su pretrpjeli manji stupanj zdravstvenog oštećenja, jer nije ostvario pravo na dvostruku otpremninu. Europski sud je utvrdio da podnositelj, kojemu je uslijed pretrpljene ozljede na radu priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, nije uspio dokazati da je bio u relevantno sličnom ili analognom položaju s radnicima kojima je utvrđena djelomična nesposobnost za rad, te je odbacio njegov zahtjev kao očigledno neosnovan.

Konačno, u predmetu F.S. protiv Hrvatske, Europski sud je prvi put u odnosu na Hrvatsku otvorio pitanje postupovnih prava stranaca na temelju članka 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju te je utvrdio da je došlo do njihove povrede. Podnositelj zahtjeva bio je stranac u Hrvatskoj koji je protjeran iz zemlje nakon što je Sigurnosno obavještajna agencija po izvršenoj sigurnosnoj provjeri donijela negativno mišljenje u kojem je zaključila da podnositelj predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. Europski sud je zaključio da je postupak protjerivanja podnositelja značajno ograničio njegova postupovna prava, a upravni sudovi koji su odlučivali u predmetu nisu iskoristiti mjere uravnoteženja koja su im stajale na raspolaganju.

Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.    

Pisane vijesti