Nova presuda - Žic protiv Hrvatske

Povreda Konvencije jer domaća tijela podnositeljicu nisu vratila na posao niti joj isplatila zaostale plaće unatoč nezakonitom otkazu

Dana 19. svibnja 2022. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je presudu u predmetu Žic protiv Hrvatske, koju je donio 26. travnja 2022. u kojoj je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje i prava na mirno uživanje vlasništva jer domaća tijela podnositeljicu nisu vratila na posao niti su joj isplatila zaostatke plaća unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi u njenu korist.
 
Podnositeljica je bila zaposlena u Općini Rijeka koja joj je 1991. godine otkazala ugovor o radu. Pravomoćnom presudom iz srpnja 1992. godine poništena je odluka o otkazu te je Općini naloženo vratiti podnositeljicu na radno mjesto koje odgovara njezinoj stručnoj spremi. Međutim, u međuvremenu je Općina Rijeka prestala postojati a njezine ovlasti preuzeli su Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Podnositeljica je zatim neuspješno pokušala izvršiti dotičnu presudu protiv Grada Rijeke jer su domaći sudovi smatrali da je Županija ta koja je dužna podnositeljicu vratiti na rad.  
 
Podnositeljica je usporedno pokrenula postupak protiv Grada Rijeke, a naknadno još jedan postupak protiv Grada i Primorsko-goranske županije radi isplate zaostale plaće za vrijeme dok nije radila zbog nezakonitog otkaza. Iako su domaći sudovi prvotno usvojili tužbeni zahtjev podnositeljice u odnosu na Grad Rijeku a odbili ga u odnosu na Županiju, Vrhovni sud je preinačio te presude i odbio tužbeni zahtjev u odnosu na Grad, smatrajući da je Županija dužna vratiti podnositeljicu na radno mjesto, a samim time i isplatiti neisplaćene plaće. Međutim, Ustavni sud je ukinuo presudu Vrhovnog suda i vratio postupak na ponovno suđenje, smatrajući da je Vrhovni sud pogrešno primijenio relevantno domaće pravo.
 
Podnositeljica je u međuvremenu ipak uspjela u ovršnom postupku naplatiti dio zaostale plaće od Grada Rijeke. Stoga je Grad nakon presude Vrhovnog suda pokrenuo postupak radi stjecanja bez osnove protiv podnositeljice, tražeći natrag isplaćeni iznos.
 
U ponovljenom postupku, podnositeljica je povukla tužbu u odnosu na Primorsko-goransku županiju te je pokušala ishoditi deklaratornu presudu da joj je Grad Rijeka dužan isplatiti zaostatke plaće za određeno preostalo razdoblje. Međutim, taj je tužbeni zahtjev u konačnici je odbio Vrhovni sud koji je smatrao da podnositeljica nema pravni interes za vođenjem tog postupka. Naime, Vrhovni sud je naveo kako je podnositeljica uspjela u ovršnom postupku naplatiti dio zaostale plaće unatoč tome što je presuda u njenu korist naknadno ukinuta. Također je smatrao da pitanje je li Grad Rijeka dužan isplatiti zaostale plaće treba riješiti u postupku kojeg je Grad pokrenuo protiv podnositeljice. Domaći sudovi su naknadno presudili u korist Grada i naložili podnositeljici da vrati isplaćene iznose.
 
U odnosu na prigovor podnositeljice da nikada nije vraćena na radno mjesto temeljem presude iz 1992. godine, Europski sud se pozvao na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj osoba, koja je ishodila ovršnu ispravu protiv države nije dužna pokretati postupak radi prisilnog izvršenja te isprave odnosno presude u ovom predmetu, već država ima obvezu sama postupiti po takvoj presudi. Stoga je utvrdio povredu čl. 6. st. 1. Konvencije.
 
U odnosu na prigovor podnositeljice da joj je povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva jer nije uspjela u cijelosti naplatiti zaostatke plaće, Europski sud je naveo kako je tužbeni zahtjev podnositeljice u konačnici odbijen samo zato što je tužila pogrešnog tuženika. Pozivajući se na svoju praksu da država ima pozitivnu obvezu učinkovito štititi vlasništvo, te uzimajući u obzir svoju praksu prema kojoj osobe nisu dužne tražiti prisilno izvršenje odluka protiv države, Europski sud je utvrdio i povredu čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.
 
Europski sud je podnositeljici dosudio 7.800 eura na ime naknade nematerijalne štete te 6.600 eura sudskih troškova i izdataka.
 
Ova presuda je konačna. Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti