Nova presuda - Radobuljac protiv Hrvatske (br. 2)

Odbijanjem prebijanja poreznog duga s potraživanjem po osnovi zastupanja po službenoj dužnosti, odvjetniku nije povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva

Dana 17. lipnja 2025. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je presudu u predmetu Radobuljac protiv Hrvatske (br. 2) u kojoj je utvrdio da odbijanje domaćih vlasti da prebiju podnositeljev porezni dug s njegovim potraživanjem po osnovi zastupanja po službenoj dužnosti, podnositelju nije povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju).
 
Porezna uprava je, nakon provedenog poreznog nadzora, utvrdila da podnositelj zahtjeva, koji je odvjetnik, ima porezni dug u iznosu od 24.260,17 kn (3.235 EUR). Podnositelj je već tada tražio da Porezna uprava njegov porezni dug prebije s potraživanjem koje je imao prema državi. To potraživanje odnosilo se na njegov trošak zastupanja okrivljenika po službenoj dužnosti u ukupnom iznosu od 13.715,25 kn (1.828 EUR).
 
Podnositelj je zatim u prekršajnom postupku proglašen krivim što nije u zakonom propisanom roku podmirivao porezne obveze te mu je izrečena novčana kazna od 6.900 kn.
 
U međuvremenu, protiv podnositelja je pokrenut ovršni postupak zbog neplaćenog poreznog duga te je isti u cijelosti naplaćen prisilnim putem. U isto vrijeme, država je podnositelju podmirila njegovo potraživanje s osnove troškova zastupanja u kaznenim postupcima.
 
Protiv nižestupanjskih rješenja iz ovršnog postupka, podnositelj je pokrenuo upravni spor. Ponovio je svoj prijedlog za prebijanjem tražbina. Upravni sud u Rijeci i Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbili su podnositeljev tužbeni zahtjev. Sudovi su naveli da sukladno čl. 115. Općeg poreznog zakona, prijeboj može doći u obzir samo ako je zahtjev prema poreznim vlastima nastao unutar poreznog odnosa, što nije bio slučaj kod podnositelja zahtjeva. Ustavni sud Republike Hrvatske je odbacio ustavnu tužbu podnositelja.
 
Podnositelj je pred Europskim sudom prigovarao temeljem članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju da je odbijanje domaćih vlasti da prebiju njegov porezni dug s njegovim ovršnim potraživanjima prema državi bilo nezakonito te da je država, pokretanjem ovršnog i prekršajnog postupka protiv njega zbog neplaćanja poreza, a istovremeno neplaćanjem vlastitih dugova prema njemu, nametnula prekomjeran pojedinačni teret.
 
Europski sud je odbacio prigovor zastupnice Republike Hrvatske da podnositelj nije iscrpio domaća pravna sredstva i prigovor da podnositelj nije pretrpio značajnu štetu.
 
Budući da naplata poreznog duga podnositelja zahtjeva putem ovrhe predstavlja miješanje u podnositeljeva imovinska prava, Europski sud je takvo miješanje ispitao s gledišta drugog stavka članka 1. Protokola br. 1. Prema tom stavku, države imaju pravo provoditi zakone koje smatraju potrebnima za osiguranje plaćanja poreza.
 
Europski sud je utvrdio da je miješanje u podnositeljeva imovinska prava bilo zakonito jer prema domaćem pravu nije bilo moguće prebiti porezni dug s ovršnim potraživanjem prema državi koje proizlazi iz pravnog odnosa koji nije povezan s oporezivanjem. Naime, članak 115. Općeg poreznog zakona koji je bio na snazi u relevantno vrijeme, dopuštao je poreznim vlastima i poreznim dužnicima da prebiju međusobna potraživanja koja proizlaze iz poreznog odnosa. Takav zaključak domaćih vlasti stoga nije proizvoljan niti očito nerazuman.
 
Europski sud je naveo da pitanje treba li podnositeljevo neplaćanje poreznog duga u zakonskim rokovima kazniti novčanom kaznom i naplatiti njegov porezni dug ovrhom spada u široko polje procjene države. Naplata poreznog duga putem ovrhe slijedila je cilj koji je bio u općem interesu, a taj je osigurati plaćanje poreza. U pogledu podnositeljevog prigovora da država istovremeno nije pravovremeno platila vlastite dugove prema njemu, Europski sud je naveo da iako je bilo kašnjenja u plaćanju, država je u konačnici ispunila svoje obveze prema podnositelju. Pri tom je napomenuo da se podnositelj pred Sudom nije žalio na neuspjeh države da mu podmiri njegovo potraživanje.
 
Zaključno je Europski sud utvrdio da odbijanje prijeboja nije predstavljalo prekomjerni teret za podnositelja, te da u ovom slučaju nije došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva.
 
Ova presuda još nije konačna. Postat će konačna ako niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem. Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda biti će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
 
Za sve dodatne informacije molim obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti