- Objavljeno: 13.11.2012.
Nova presuda ESLJP – Bajić protiv RH
Povreda Konvencije zbog neučinkovite istrage smrti pacijentice zbog liječničke pogreške
Dana 13. studenog 2012. godine Europski sud za ljudska prava donio je presudu u predmetu Bajić protiv Hrvatske u kojoj je utvrdio da je Republika Hrvatska povrijedila procesnu obvezu iz čl. 2. Konvencije (pravo a život) zbog toga što nije poduzela učinkovitu istragu smrti pacijentice zbog liječničke pogreške.
Podnositeljeva sestra bolovala je 1994. godine od abdominalnog tumora, te je operirana nakon što je podnositelj nadležnom doktoru kirurgu platio iznos od 5.000 DEM kao mito. Pacijentica je operirana sljedećeg dana te je nakon operacije umrla.
Sud je utvrdio da Republika Hrvatska nije osigurala neovisan i nepristran sustav koji će se baviti pitanjima uzrokovanja smrti ili teških ozljeda zbog pogreške liječnika, što je dovelo do povrede prava iz Konvencije u ovom predmetu.
Sud je naveo kako je nadležno državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu koju je protiv predmetnog liječnika podnio podnositelj, na temelju nalaza vještaka koji su radili na istom fakultetu (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) kao i prijavljeni liječnik. Sud je primijetio da se upravo odluka državnog odvjetništva o odustajanju od kaznenog progona, a kasnije i odluka prvostupanjskog suda temeljila na tom vještačenju, koje se prema praski Suda i hrvatskom pravu može smatrati pristranim. Sud je razmatrao dojam pristranosti koji je sustav kaznenog gonjenja ostavio u javnosti prilikom odlučivanja da neće kazneno goniti liječnika za primanje mita i liječničku pogrešku, što je posljedično dovelo do povrede Konvencije.
Sud je utvrdio kako je domaći sustav (bolnica, Liječnička komora, državno odvjetništvo i sudovi) koji je bio suočen s optužbom za liječničku pogrešku koja je rezultirala smrću pacijentice zakazao. Mjere koje su poduzela sva tijela u sustavu ne mogu se smatrati učinkovitima, budući da obitelj žrtve nije dobila jasan, brz i detaljan odgovor o okolnostima smrti pacijentice, te da državna tijela u sustavu nisu reagirala promptno i na vrijeme.
Podnositeljeva sestra bolovala je 1994. godine od abdominalnog tumora, te je operirana nakon što je podnositelj nadležnom doktoru kirurgu platio iznos od 5.000 DEM kao mito. Pacijentica je operirana sljedećeg dana te je nakon operacije umrla.
Sud je utvrdio da Republika Hrvatska nije osigurala neovisan i nepristran sustav koji će se baviti pitanjima uzrokovanja smrti ili teških ozljeda zbog pogreške liječnika, što je dovelo do povrede prava iz Konvencije u ovom predmetu.
Sud je naveo kako je nadležno državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu koju je protiv predmetnog liječnika podnio podnositelj, na temelju nalaza vještaka koji su radili na istom fakultetu (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) kao i prijavljeni liječnik. Sud je primijetio da se upravo odluka državnog odvjetništva o odustajanju od kaznenog progona, a kasnije i odluka prvostupanjskog suda temeljila na tom vještačenju, koje se prema praski Suda i hrvatskom pravu može smatrati pristranim. Sud je razmatrao dojam pristranosti koji je sustav kaznenog gonjenja ostavio u javnosti prilikom odlučivanja da neće kazneno goniti liječnika za primanje mita i liječničku pogrešku, što je posljedično dovelo do povrede Konvencije.
Sud je utvrdio kako je domaći sustav (bolnica, Liječnička komora, državno odvjetništvo i sudovi) koji je bio suočen s optužbom za liječničku pogrešku koja je rezultirala smrću pacijentice zakazao. Mjere koje su poduzela sva tijela u sustavu ne mogu se smatrati učinkovitima, budući da obitelj žrtve nije dobila jasan, brz i detaljan odgovor o okolnostima smrti pacijentice, te da državna tijela u sustavu nisu reagirala promptno i na vrijeme.
Ova je presuda dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku. Ista će biti prevedena na hrvatski jezik te objavljena na web stranici Ureda zastupnika te tako dostupna javnosti.