Nova odluka o nedopuštenosti - Zec protiv Hrvatske

Slika /slike/kuzmanović.jpg

Zahtjev podnositeljice koji se odnosi na odbačaj prijedloga za ponavljanje postupka za naknadu štete zbog zlostavljanja u ratu je nedopušten

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 9. ožujka 2023. objavio odluku u predmetu Zec protiv Hrvatske kojom je utvrdio da je zahtjev podnositeljice nedopušten.
 
Podnositeljica zahtjeva podnijela je Općinskom sudu u Sisku tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete zbog straha, te fizičkih i duševnih boli koje je pretrpjela zbog zatočeništva u Konačištu ratnih zarobljenika Kerestinac. Nakon provedenog postupka, Općinski sud je pravomoćno odbio njen tužbeni zahtjev navodeći da je nastupila zastara potraživanja, te da nema osnova za primjenu zastarnog roka propisanog za slučajeve kada je šteta prouzročena kaznenim djelom.
 
Nakon što su pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske proglašeni krivim za počinjenje ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, između ostalih i na njenu štetu, podnositeljica je Općinskom sudu podnijela prijedlog za ponavljanje postupka. Međutim, Općinski sud je njen prijedlog odbacio kao nepravovremen.
 
Podnositeljica je pred Europskim sudom prigovorila povredi prava na pošteno suđenje (članak 6. Konvencije) zbog odluke domaćih sudova koji su odbacili njen prijedlog za ponavljanje parničnog postupka uslijed proteka zakonom propisanog roka. Ujedno je prigovorila i zabrani ponižavajućeg postupanja (članak 3. Konvencije) zbog činjenice da, zbog duljine istrage i kaznenog postupka protiv pripadnika Hrvatske vojske, nije mogla dobiti naknadu štete za svoje zlostavljanje.
 
Europski sud je prigovor podnositeljice zahtjeva zbog duljine trajanja istrage i kaznenog postupka protiv pripadnika Hrvatske vojske (članak 3. Konvencije) proglasio nedopuštenim jer je kazneni postupak protiv pripadnika Hrvatske vojske okončan je u veljači 2017. a podnositeljica je podnijela zahtjev Sudu dvije godine kasnije 1. srpnja 2019., dakle protekom šestomjesečnog roka.
 
Što se tiče navoda podnositeljice da nije ostvarila pravo na naknadu štete, Europski sud je ponovio da pravo na djelotvoran pravni lijek (članak 13. Konvencije) ne može stajati zasebno, već isključivo u vezi s jednim ili više materijalnih članaka Konvencije. Obzirom da je utvrdio da prigovor koji se odnosi na zlostavljanje podnositeljice spada izvan vremenske nadležnosti Suda, jer se zlostavljanje podnositeljice zahtjeva od strane pripadnika Hrvatske vojske dogodilo 1992. godine, odnosno prije nego što je Konvencija stupila na snagu u odnosu na Hrvatsku 5. studenoga 1997., prigovor na temelju članka 13. proglasio je nespojivim ratione temporis s odredbama Konvencije.
 
Nadalje, Europski sud je utvrdio da se zbog nepoštivanja šestomjesečnog roka mora odbaciti i prigovor podnositeljice temeljem članka 6. Konvencije, koji se odnosi na njeno pravo na pristup sudu. Naime, Europski sud je primijetio da je građanski postupak u kojem su domaći sudovi odbili tužbu podnositeljice za naknadu štete protiv države završio 2011., a podnositeljica je zahtjev podnijela 1. srpnja 2019.
 
Naposljetku, Europski sud je utvrdio da su domaći sudovi prijedlog podnositeljice za ponavljanje postupka odbacili iz procesnih razloga (jer je podnesen izvan petogodišnjeg zakonskog roka), bez donošenja odluke o meritumu predmeta. Predmetni postupak nije bio odlučujući za utvrđivanje njezinih građanskih prava i obveza te je stoga Europski sud ovaj dio prigovora podnositeljice zahtjeva temeljem članka 6. Konvencije proglasio nespojivim ratione materiae s odredbama Konvencije.
 
Europski sud je zaključno naveo da od 2017. podnositeljica zahtjeva može tražiti naknadu štete izravno od pripadnika Hrvatske vojske na temelju pravomoćne osuđujuće kaznene presude.
 
Ova odluka je konačna i dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda biti će objavljena na web stranici Ureda zastupnice (www.vlada.hr/ured-zastupnika). Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444-600.

Pisane vijesti