Nova odluka o nedopuštenosti - Pavušek Rakarić protiv Hrvatske

Hrvatski sudovi proveli su postupak lišenja poslovne sposobnosti oca podnositeljice u skladu s Konvencijom 

Dana 6. ožujka 2025. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluku o nedopuštenosti u predmetu Pavušek Rakarić protiv Hrvatske utvrdivši da je zahtjev očigledno neosnovan. Predmet spora odnosio se na navodnu povredu prava podnositeljičinog oca u postupku djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.
 
Centar za socijalnu skrb (dalje: CZSS) pokrenuo je postupak djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti S.P.-a na inicijativu M.P.-a (brata podnositeljice zahtjeva i sina S.P.-a). Brat podnositeljice zahtjeva smatrao je da njegov otac, koji je doživio moždani udar, više nije bio sposoban brinuti se o svojim potrebama niti štititi prava koja su mu bila ugrožena zbog načina na koji je podnositeljica raspolagala njegovom (očevom) imovinom. S.P.-u je imenovana posebna skrbnica (ad litem), pravnica zaposlena u Centru za skrbništvo Zagreb.
 
Domaći sud je tijekom postupka pribavio dva vještačenja psihijatra i neuropsihijatra, iz kojih je proizlazilo da S.P. ima poteškoće u govoru, neurološko i teško mentalno oštećenje te trajno oštećene kognitivnih sposobnosti kao posljedice moždanog udara. Zbog svog tjelesnog i psihičkog stanja nije mogao samostalno brinuti o sebi i svojim pravima, donositi odluke niti shvaćati važnost sudskog postupka. Domaći sud nakon saslušanja S.P.-a, a zbog njegovih ograničenih komunikacijskih i mentalnih sposobnosti, nije mogao utvrditi njegovu pravu volju u vezi s njegovom nesposobnošću. Međutim, sud je odbio dokazni prijedlog podnositeljice za provođenjem vještačenja po defektologu smatrajući ga nepotrebnim jer S.P. nije imao isključivo poteškoće s govorom.
 
Općinski sud je S.P.-a djelomično lišio poslovne sposobnosti, onemogućivši mu odlučivanje o njegovom zdravstvenom stanju i liječenju, odabir mjesta stanovanja ili smještaja, poduzimanje radnji pred tijelima vlasti, sklapanje ugovora ili raspolaganje svojom imovinom. Županijski sud potvrdio je prvostupanjsko rješenje, a Ustavni sud je odbio podnositeljičinu ustavnu tužbu.
 
Pred Europskim sudom, podnositeljica je prigovorila na temelju članka 6. Konvencije, da njezin otac nije bio ravnopravna stranka u domaćem postupku, na temelju članka 8. Konvencije, da njezinog oca nije pravilno zastupala posebna skrbnica i na temelju članka 14. Konvencije, smatrajući da je njezin otac bio diskriminiran u sudskom postupku. S obzirom na činjenice predmeta i mjerodavnu sudsku praksu, Europski sud je ovaj predmet ispitivao samo na temelju članka 8. Konvencije.
 
Utvrdio je da je domaći sud, imajući u vidu S.P.-ove dijagnoze i njegove osobne okolnosti, pažljivo odmjerio sve relevantne čimbenike radi procjene razmjernosti mjere i da je iznio odgovarajuće razloge za svoje zaključke o nepotrebnosti angažiranja logopeda u sudskom postupku. Nadalje, Sud je primijetio da posebna skrbnica nije bila zaposlenica područnog CZSS-a koji je pokrenuo sudski postupak, već Centra za posebno skrbništvo iz drugog grada, a koja iako nije pristupila na dva sudska ročišta, posjetila je S.P.-a u staračkom domu i prisustvovala ostalim ročištima na kojima je postavljala pitanja svjedocima i predlagala izvođenje dokaza. Stoga je Europski sud smatrao da posebna skrbnica nije propustila učinkovito štititi prava i interesa štićenika, a podnositeljica zahtjeva sudjelovala je u sudskom postupku kao umješač na očevoj strani, te je pritom bila zastupana po odvjetniku koji je podnosio pravne lijekove u njeno ime.
 
Slijedom navedenog, Europski sud je prihvatio argumente zastupnice tužene države o tome da je domaći postupak, u kojem je podnositeljičin otac djelomično lišen poslovne sposobnosti, bio u skladu s jamstvima članka 8. Konvencije. Stoga je zahtjev podnositeljice odbacio kao očigledno neosnovan na temelju članka 35. stavka 4. Konvencije.
 
Ova odluka je konačna i dostupna je na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, bit će dostupna na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
 
Za sve dodatne informacije molim obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti