Nova odluka o nedopuštenosti - Pajtak Spevan protiv Hrvatske

Tužba radi naknade štete zbog nepravilnog rada sudaca nije učinkovito pravno sredstvo protiv odluka donesenih u kaznenom i ovršnom postupku

Dana 13. lipnja 2024. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluku u predmetu Pajtak Spevan protiv Hrvatske u kojoj je zahtjev podnositeljice proglasio nedopuštenim jer nije iscrpila učinkovita domaća pravna sredstva.
 
Podnositeljica je pred Europskim sudom prigovarala da joj je protivno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) onemogućena ovrha kaznene presude kojom su njenoj preminuloj majci kao oštećenoj bili dosuđeni troškovi kaznenog postupka.
 
Naime, majci podnositeljice, sud je u ovršnom postupku odbio prijedlog za ovrhu temeljem kaznene presude jer u presudi nisu bila navedena imena oštećenika pa stoga nije bilo jasno tko su vjerovnici. Majka podnositeljice zatim je podnijela tužbu radi naknade štete zbog nepravilnog rada sudaca u kaznenom i ovršnom postupku. Njen tužbeni zahtjev domaći sudovi su odbili s obrazloženjem da se suci ne mogu smatrati odgovornima zbog načina na koji su u svojim predmetima primijenili zakon.
 
Europski sud je prihvatio prigovor zastupnice Republike Hrvatske da je podnositeljica bila dužna podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske protiv sudskih odluka kojima joj je odbijena ovrha. Uzimajući u obzir primjere iz domaće sudske prakse i praksu Europskog suda u tom pitanju, ustavna tužba je bilo učinkovito pravno sredstvo koje je podnositeljica trebala iscrpiti prije podnošenja zahtjeva Europskom sudu.
 
Ujedno, Europski sud je naveo da je građanska tužba za naknadu štete protiv države pravno sredstvo koje ima drugačiji cilj od onog da se podnositeljici omogući ovrha odluke o troškovima. Zbog načela res iudicata, u parničnom postupku radi naknade štete podnositeljica nije mogla osporavati zakonitost odluka donesenih u kaznenom i ovršnom postupku već je te odluke mogla pobijati samo korištenjem relevantnih pravnih sredstava dostupnih u tim postupcima.
 
Stoga je Europski sud zaključio da je zahtjev podnositeljice nedopušten te ga je odbacio na temelju članka 35. stavka 4. Konvencije zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.
 
Ova odluka je konačna i dostupna je na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
 
Za sve dodatne informacije molim obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili na broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti