Nova odluka o nedopuštenosti - Arula i Bjedov protiv Hrvatske

Zahtjev podnositeljica je nedopušten jer prigovor neprovođenja učinkovite istrage nisu prvo istaknule u ustavnoj tužbi

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je 9. listopada 2025. objavio odluku u predmetu Arula i Bjedov protiv Hrvatske kojom je utvrdio da je zahtjev podnositeljica nedopušten zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava u odnosu na prigovor koji se tiče prava na život (članak 2. Konvencije), te zbog nepodnošenja zahtjeva u šestomjesečnom roku u odnosu na prigovor koji se tiče prava na pošteno suđenje (članak 6. Konvencije) i zaštitu vlasništva (čanak 1. Protokola br. 1.).
 
Podnositeljice su Općinskom sudu u Zagrebu podnijele tužbu radi naknade štete zbog smrti oca koji je ubijen 7. kolovoza 1995. u Golubiću. Njihov tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen zbog nastupanja zastare potraživanja. Podnositeljice su protiv presuda parničnih sudova podnijele ustavnu tužbu. Međutim, Ustavni sud ju je odbacio obrazloživši da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. Pred Europskim sudom podnositeljice su prigovorile da domaće vlasti nisu učinkovito istražile ubojstvo njihovog oca, u suprotnosti s člancima 2., 13. i 14. Konvencije. U podnesku koji su naknadno podnijele 24. kolovoza 2023. ukazale su i na povrede članka 6. Konvencije i članka 1. Protokola br. 1, bez navođenja razloga za te prigovore.
 
Europski sud je primijetio da su podnositeljice zahtjeva 2019. godine podnijele ustavnu tužbu protiv odluka domaćih sudova donesenih u paničnom postupku za naknadu štete zbog smrti oca. Međutim, iako su se u ustavnoj tužbi pozvale na postupovnu obvezu države iz članka 2. Konvencije da učinkovito istraži smrt njihovog oca, one nisu tvrdile da je došlo do povrede te obveze, već su prigovarale samo povredi materijalnog aspekta članka 2. Konvencije (kojoj nisu prigovorile pred Europskim sudom i koja je u svakom slučaju izvan vremenske nadležnosti Europskog suda, jer se ubojstvo dogodilo 1995. godine, a Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1997.). Stoga je Europski sud usvojio formalni prigovor zastupnice i zahtjev proglasio nedopuštenim zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.
 
Napomenuo je da podnositeljice mogu podnijeti novu ustavnu tužbu i prigovoriti povredi postupovnog aspekta članka 2. Konvencije jer se istraga ubojstva njihovog oca vodi od 2016. Ustavni sud bi u tom slučaju trebao ispitati takav prigovor u skladu s relevantnim kriterijima Europskog suda. Nadalje je Europski sud naveo da sukladno domaćem zakonodavstvu, bliski srodnici žrtve mogu zatražiti informacije o napretku istrage i uvid u spis.
 
Zaključno, Europski sud je utvrdio da su podnositeljice prigovore na temelju članka 6. Konvencije i članka 1. Protokola br. 1. prvi put iznijele u svom podnesku od 24. kolovoza 2023., točnije više od šest mjeseci od donošenja konačne odluke u postupku pred domaćim sudovima. Slijedom navedenog zahtjev podnositeljica je proglasio nedopuštenim.
 
Ova odluka je konačna i dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku. Nakon prijevoda biti će objavljena na web stranici Ureda zastupnice (www.vlada.hr/ured-zastupnika). Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444-600.

Pisane vijesti