Nova odluka o nedopuštenosti - Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i 32 države

Slika /slike/čekić i vaga.jpg

Europski sud je utvrdio da je zahtjev podnositelja nedopušten

Europski sud za ljudska prava 9. travnja 2024. godine objavio je odluku o nedopuštenosti zahtjeva podnositelja u predmetu Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i 32 države.

U citiranom predmetu 6 državljana Portugala, rođeni između 1999. i 2012. godine, pred Europskim sudom podnijeli su zahtjev u kojem su istaknuli da veliki šumski požari, poglavito požari iz 2017. godine, i toplinski valovi koji se ljeti redovito događaju u Portugalu, nastaju kao posljedica nepostupanja tuženih država sukladno svojim obvezama iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te izostanka njihovog nastojanja da porast prosječne svjetske temperature zadrže na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

Ujedno su argumentirali da nedovoljna aktivnost tuženih država pri sprječavanju daljnjeg globalnog zatopljenja narušava njihova prava zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava (dalje: Konvencija), i to: pravo na život (čl.2.), zabranu mučenja (čl. 3.), pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl.8.), te da su u odnosu na prethodne generacije diskriminirani u ostvarenju svojih prava (čl. 14. u vezi s čl. 2. i 8.), zato što će se pogoršanje klimatskih uvjeta samo nastaviti kako vrijeme bude odmicalo.

Zahtjev podnositelja od 7. rujna 2020. Europski sud je sukladno Pravilu 41. Poslovnika Suda odlučio prioritetno riješiti, a 28. lipnja 2023. vijeće Europskog suda kojem je predmet dodijeljen u rad ustupilo je predmet velikom vijeću na odlučivanje.

Dana 27. rujna 2023. održano je usmeno ročište na kojem se raspravljalo o dopuštenosti i osnovanosti zahtjeva. Kao odgovor na ovo strateško parničenje tužene države, uključujući Republiku Hrvatsku, pred velikim vijećem Europskog suda nastupile su zajedničkim govorom. Turska, Nizozemska i Portugal zbog određenih nacionalnih specifičnosti (u odnosu na dopuštenost zahtjeva) iznijeli su svoje kratke govore.
 
U svom obraćanju Europskom sudu tužene države osporavale su prvenstveno dopuštenost ovog zahtjeva ističući da: (i) podnositelji zahtjeva nisu prethodno iskoristili raspoloživa pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju, (ii) njihov zahtjev predstavlja svojevrsni actio popularis, (iii) da nisu nadležne za ono što se događa izvan njihovog teritorija, (iv) podnositelji nisu žrtve u konvencijskom smislu, (v) globalno zatopljenje predstavlja problem koji se ne može djelomično riješiti na konvencijskoj razini.      
 
Europski sud je utvrdio da je ovaj zahtjev nedopušten u odnosu 32 države jer ne postoji temelj u Konvenciji za proširenje nadležnosti država na način da one budu nadležne za događanja izvan njihovog teritorija (tzv. izvanteritorijalna nadležnost) tumačenjem Konvencije na način kako su to tražili podnositelji zahtjeva.

U odnosu na Portugal Europski sud je utvrdio teritorijalnu nadležnost, međutim kako podnositelji nisu iscrpili pravna sredstva koja su im za njihove pritužbe bila na raspolaganju u toj državi, proglasio je zahtjev nedopuštenim i u odnosu na Portugal.   

Ova odluka je konačna, te je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika.

Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti