Analiza presude - Letinčić protiv Hrvatske

Slika /slike/pp 1.20.jpg

Uključenost podnositelja zahtjeva u postupak pribavljanja nalaza i mišljenja vještaka

Ured zastupnika ažurirao je analizu presude Letinčić protiv Hrvatske u kojoj je Europski sud utvrdio povredu čl. 6. st. 1. Konvencije zbog postupovnih propusta koji se odnose na isključenje podnositelja zahtjeva iz postupka traženja i pribavljanja nalaza i mišljenja vještaka. U predmetu Letinčić podnositelj zahtjeva pokrenuo je upravni postupak radi priznavanja prava na obiteljsku invalidninu nakon smrti oca, ali mu je taj zahtjev u konačnici odbijen na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Podnositelj zahtjeva nije bio uključen u postupak traženja i pribavljanja nalaza i mišljenja vještaka za koje je saznao tek nakon donošenja odluke kojom je odbačen njegov zahtjev za obiteljsku invalidninu, nije imao priliku vidjeti i komentirati dokumente koje su razmotrili vještaci niti ispitati svjedoke koji su dali iskaze relevantne za vještački nalaz. Njegovi prigovori u tom pogledu nisu bili prihvaćeni ni od strane nadležnog ministarstva ni od nadležnog suda koji je smatrao da ti prigovori nisu važni za donošenje odluke o podnositeljevom zahtjevu za obiteljsku invalidninu. Europski sud je smatrao da se radilo o složenom predmetu u kojem je trebalo procijeniti psihičke posljedice vezane uz ratnu službu podnositeljevog oca i da je stoga za odlučivanje o podnositeljevom zahtjevu za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu nakon smrti oca, trebalo prikupiti više informacija.

Načela utvrđena u ovoj presudi Europski sud je primijenio u još nekoliko predmeta koja se tiču sudjelovanja podnositelja zahtjeva u postupku traženja i pribavljanja nalaza i mišljenja vještaka. U najrecentnijem takvom predmetu Bosiljevac protiv Hrvatske, Europski sud je ponovno utvrdio povredu čl. 6. st. 1. Konvencije zbog procesnih nedostataka povezanih s nalazima i mišljenjima vještaka upotrijebljenima pri odlučivanju o osnovanosti podnositeljeva zahtjeva za priznanje prava na obiteljsku mirovinu. Naime, podnositelj zahtjeva nije mogao djelotvorno sudjelovati u postupku provođenja vještačenja tijekom upravnog postupka koja su bila od presudne važnosti za konačnu odluku u ovom predmetu. Visoki upravni sud nije ispitao kvalitetu vještačenja niti je li podnositelj imao smislenu priliku osporiti nalaze vještaka, već je samo zaključio da su prigovori podnositelja nebitni za donošenje odluke o njegovu zahtjevu za priznanje prava na obiteljsku mirovinu. Europski sud je smatrao da nije bilo dovoljno informacija za zauzimanje takvog stava uzimajući u obzir činjenicu da se predmet odnosio na složenu ocjenu zdravstvenog stanja podnositelja zahtjeva nakon cerebralne paralize te imajući u vidu da nalaz i mišljenje vještaka nije bilo dostatno obrazloženo. 

Analiza je dostupna u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava pod člankom 6. Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.     

Pisane vijesti