Nove odluke o nedopuštenosti - Pjevač protiv Hrvatske i Pergar protiv Hrvatske

Slika /slike/crnković.jpg

Dvije odluke o nedopuštenosti zahtjeva pred ESLJP zbog nekorištenja učinkovitog domaćeg pravnog sredstva

Dana 17. ožujka 2022. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluke o nedopuštenosti zahtjeva podnositelja u predmetima Pjevač protiv Hrvatske i Pergar protiv Hrvatske koje je donio dana 22. veljače 2022. Zahtjevi se odnose na prigovore podnositelja temeljem čl. 2. Konvencije zbog navodne neučinkovitosti domaćih istraga povodom smrti njima bliskih srodnika.
 
U predmetu Pjevač protiv Hrvatske, podnositelji su prigovorili neučinkovitoj istrazi ubojstva njihove majke, B.P., stradale u rujnu 1993. tijekom vojne operacije „Džep 93“. Državno odvjetništvo je 2017. odbacilo kaznenu prijavu koju su podnositelji podnijeli protiv djelatnika specijalne policije koji su zapovijedali tom akcijom. Istraga o počinjenim zločinima tijekom te akcije još uvijek je u tijeku, a Ustavni sud je dvjema odlukama iz 2016. i 2018. odbio ustavne tužbe podnositelja ocijenivši da im nije povrijeđen procesni aspekt prava na život.
 
Europski sud je ponovio svoja ranija stajališta iznesena u predmetu Kušić i dr. protiv Hrvatske utvrdivši da je 2019. godine ustavna tužba postala učinkovito domaće pravno sredstvo za prigovore koji se odnose na neučinkovite istrage temeljem čl. 2. i 3. Konvencije. Nadalje, primijetio je da Ustavni sud u predmetima podnositelja nije sukladno konvencijskim kriterijima ispitao njihove prigovore s obzirom da su ustavnosudske odluke donesene u razdoblju prije nego je ustavna tužba postala učinkovito pravno sredstvo, kao što je već prethodno elaborirao u predmetima J. i dr. protiv Hrvatske i Marić i dr. protiv Hrvatske.

Budući da je istraga o stradavanju majke podnositelja još uvijek u tijeku, Europski sud je u skladu s načelom supsidijarnosti smatrao da su podnositelji dužni ponovno podnijeti ustavnu tužbu, te na taj način pružiti priliku tuženoj državi da sama ispita prigovore podnositelja. Ukoliko se podnositelji i nakon okončanja ustavnosudskog postupka budu smatrali žrtvama povrede Konvencije imaju mogućnost ponovno podnijeti zahtjev Europskom sudu.
 
U predmetu Pergar i dr. protiv Hrvatske, podnositelji su prigovorili temeljem čl. 2. Konvencije zbog zakašnjele reakcije domaćih vlasti u istrazi smrti njihovog bliskog srodnika T.P.-a. Kazneni postupak je još uvijek u tijeku pred domaćim sudovima protiv tri osobe optužene zbog nanošenja teških tjelesnih povreda žrtvi sa smrtnom posljedicom u siječnju 2011. godine. U međuvremenu je tijekom 2021. jedan od optuženika preminuo, a prije podnošenja zahtjeva Europskom sudu, podnositelji nisu podnijeli ustavnu tužbu.
 
Europski sud je na okolnosti ovog predmeta isto primijenio pravno shvaćanje izneseno u ranije citiranoj odluci Kušić i dr. budući da zahtjevi čl. 2. Konvencije u njegovom postupovnom dijelu nadilaze fazu službene istrage i odnose se na postupak u cjelini, uključujući stadij rasprave pred domaćim sudom.
 
Slijedom naprijed iznesenog, Europski sud je donio odluku o nedopuštenosti ovih zahtjeva zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.
 
Ove odluke su konačne te su dostupne na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljene na web stranici Ureda zastupnika.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti