Nova presuda - Vučković protiv Hrvatske

Podnositeljici povrijeđeno pravo na zabranu ponižavajućeg postupanja i pravo na poštovanje privatnog života zbog preblage sankcije izrečene počinitelju spolnih delikata na njenu štetu

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 12. prosinca 2023. objavio presudu u predmetu Vučković protiv Hrvatske presudivši da je podnositeljici zahtjeva, gđi Vučković povrijeđeno pravo na zabranu ponižavajućeg postupanja (članak 3. Konvencije) i pravo na poštovanje privatnog života (članak 8. Konvencije).
 
Podnositeljica je žrtva kaznenih djela bludnih radnji koje je počinio njezin kolega na radnom mjestu. Nakon provedenog kaznenog postupka, prvostupanjski sud je počinitelju izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci. Međutim, odlučujući o žalbi počinitelja, drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni na način da je izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora zamijenio radom za opće dobro. Podnositeljica je pred Europskim sudom prigovarala da je zamjena zatvorske kazne radom za opće dobro rezultirala nerazmjerno blagom sankcijom uzimajući u obzir težinu počinjenih kaznenih djela.
 
Europski sud je primijetio da prilikom izricanja sankcije domaći sudovi nisu uzeli u obzir brojne relevantne čimbenike, kao što su posljedice kaznenog djela na podnositeljicu zahtjeva (njezina dijagnoza i duga odsutnost s posla), počiniteljevo ponašanje nakon počinjenja predmetnih kaznenih djela (njegove navodne prijetnje podnositeljici), kao i njegov očiti nedostatak kajanja i truda da nadoknadi štetu prouzročenu podnositeljici.
 
Nadalje, prvostupanjski sud je jasno utvrdio da je stupanj počiniteljeve kaznene odgovornosti bio osobito visok, obzirom da je spolne delikte protiv podnositeljice počinio tijekom kratkog vremenskog razdoblja u više navrata. Međutim, iako se drugostupanjski sud složio s ocjenom olakotnih i otegotnih okolnosti kako ih je utvrdio prvostupanjski sud, smatrao je da bi se zamjenom kazne radom za opće dobro ostvarila svrha kažnjavanja uzimajući u obzir protek vremena od počinjenja kaznenih djela i činjenicu da počinitelj nije počinio daljnja kaznena djela. Pri tome žalbeni sud nije niti spomenuo visoki stupanj kaznene odgovornosti počinitelja, niti je iznio uvjerljive razloge koji bi objasnili zašto je puki protok vremena - koji se ni na koji način nije mogao pripisati podnositeljici zahtjeva i koji ju je kao žrtvu morao samo dodatno traumatizirati- prevagnuo nad ozbiljnim otegotnim okolnostima. 
 
Europski sud je izrazio zabrinutost što je unatoč počinjenju kaznenih djela bludnih radnji u dva navrata na štetu podnositeljice, žalbeni sud odabrao zatvorsku kaznu zamijeniti radom za opće dobro bez navođenja odgovarajućih razloga i ne vodeći računa o interesima žrtve. Takav pristup domaćih sudova, po mišljenju Europskog suda, može biti pokazatelj blagosti u kažnjavanju nasilja nad ženama umjesto prenošenja snažne poruke da se nasilje nad ženama neće tolerirati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela. Prema dostupnim podacima, nasilje nad ženama zabrinjavajuće je često i nedovoljno se prijavljuje. Navedeno proizlazi i iz izvješća GREVIO-a o Hrvatskoj, prema kojem su hrvatske vlasti pokazale blagu kaznenu politiku u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, te su vlasti pozvane osigurati da kazne izrečene u takvim slučajevima budu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće naravi.
 
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, Europski sud je utvrdio da je došlo do povrede članaka 3. i 8. Konvencije, te je  dosudio podnositeljici 10.000,00 eura na ime nematerijalne štete i 3.050,00 eura na ime troškova i izdataka.
 
Ova presuda još nije konačna. Postat će konačna ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred velikim vijećem.
 
Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda biti će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444-600.

Pisane vijesti