Nova presuda - Makovac i Latin protiv Slovenije

ESLJP stao na stranu hrvatskog ribara: slovenski sudovi povrijedili su njegovo pravo na pošteno suđenje

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 6. listopada 2026., donio presudu u predmetu Makovac i Latin protiv Slovenije (zahtjevi br. 15525/23 i 15532/23), u kojoj je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje hrvatskom ribaru Michaelu Latinu, dok u odnosu na Franku Makovac nije utvrdio povredu Konvencije.
 
Predmet se odnosi na prekršajne postupke koji su protiv hrvatskih državljana vođeni pred slovenskim sudovima zbog njihovih aktivnosti profesionalnog ribolova u području Savudrijske vale, koje je predmet neriješenog graničnog pitanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Podnositelji zahtjeva prigovarali su na temelju članka 6. Konvencije da im nije omogućeno pošteno suđenje, osobito da nisu imali usmenu raspravu, da nisu mogli učinkovito osporiti dokaze na kojima su se temeljile njihove osude te da nisu mogli ispitati svjedoke.
 
Republika Hrvatska se na poziv Europskog suda putem zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom umiješala u ovaj predmet kao treća strana, budući da su podnositelji zahtjeva hrvatski državljani. U svojem očitovanju je istaknula da brojni predmeti hrvatskih ribara upućuju na ponavljajući i strukturni problem u postupanju slovenskih tijela i sudova, osobito u pogledu uskraćivanja usmene rasprave i učinkovite mogućnosti osporavanja dokaza.
 
U odnosu na drugog podnositelja, Michaela Latina, Europski sud je jednoglasno utvrdio povredu članka 6. stavaka 1. i 3. (b) Konvencije. Utvrdio je da je njegova osuda u bitnome bila utemeljena na neposrednim opažanjima ribarskog inspektora. U takvim okolnostima Sud je zaključio da je usmena rasprava bila nužna kako bi se mogla provjeriti vjerodostojnost neposrednih opažanja službene osobe i kako bi sud mogao neposredno ocijeniti dokaze na kojima se temeljila osuda. Sud je također utvrdio da Latin nije mogao učinkovito pripremiti svoju obranu jer određeni dokazi nisu bili dovoljno precizno navedeni niti pravodobno predočeni. S obzirom na utvrđenu povredu Konvencije, Europski sud je, primjenom članka 46. Konvencije, istaknuo da bi ponovno otvaranje domaćeg postupka, ako ga Latin zatraži, bilo najprimjereniji način otklanjanja posljedica utvrđenih povreda.
 
U odnosu na prvu podnositeljicu, Franku Makovac, Europski sud nije utvrdio povredu članka 6. stavaka 1. i 3. (b) i (d) Konvencije, i to većinom od pet glasova prema dva. Sud je pritom uzeo u obzir različite činjenične okolnosti njezina predmeta. Utvrdio je da su se u spisu nalazile radarske snimke i fotografije na kojima su se mogle prepoznati osobe, a Makovac je bila obaviještena da se njezina identifikacija temelji na osobnom opažanju policijskog službenika te fotografskom i videosnimljenom materijalu. Navedeni materijal nalazio se u spisu kojem je imala pristup, a bila je zastupana po odvjetniku. Sud je također utvrdio da tijekom domaćeg postupka nije izrijekom osporila da se ona nalazi na fotografijama. U tim okolnostima Europski sud ocijenio je da je prvostupanjski sud mogao, vodeći računa o učinkovitosti i ekonomičnosti postupka, odlučiti bez održavanja usmene rasprave. Sud je također zaključio da nije bilo povrede prava na ispitivanje svjedoka jer je Makovac njihovo saslušanje pred domaćim sudom tražila radi utvrđivanja okolnosti vezanih uz prisutnost i postupanje hrvatskog policijskog plovila, a ne radi utvrđivanja njezine identifikacije.
 
Europski sud posebno je utvrdio da je protiv Republike Slovenije podneseno više od 800 zahtjeva osoba koje su slovenske vlasti kaznile zbog ribolova u predmetnom području, pri čemu se u tim predmetima, među ostalim, ističu prigovori zbog neodržavanja usmene rasprave. Međutim, Sud u ovoj presudi nije utvrdio postojanje sistemskog problema niti je Sloveniji odredio opće mjere.
 
Europski sud obrazložio je da u predmetu Makovac i Latin povredu članka 6. utvrdio samo u odnosu na drugog podnositelja te da je ta povreda utemeljena na specifičnim okolnostima njegova predmeta. Sud nije imao dovoljno informacija da bi mogao utvrditi jesu li i u kojoj mjeri ostali predmeti hrvatskih ribara utemeljeni na usporedivim okolnostima. Istodobno, taj Sud je izričito ostavio mogućnost da u budućnosti odredi opće mjere ako se utvrdi postojanje sistemskog problema.
 
Dvoje sudaca vijeća Europskog suda koje je odlučivalo izdvojilo je svoje zajedničko mišljenje, u kojem su se složili s utvrđenjem povrede članka 6. Konvencije u odnosu na drugog podnositelja, ali nisu mogli prihvatiti zaključak većine da u odnosu na prvu podnositeljicu nije bilo povrede. Prema njihovu mišljenju, nedostaci u postupcima koji su utvrđeni u slučaju drugog podnositelja postojali su i u postupku protiv prve podnositeljice, osobito jer podnositelji nisu bili na odgovarajući način i pravodobno upoznati s dokazima na kojima se temeljila njihova identifikacija kao počinitelja prekršaja. Dvoje sudaca stoga je zaključilo da su postupci protiv oba podnositelja bili protivni zahtjevima članka 6. stavaka 1. i 3. točke (b) Konvencije, a u odnosu na prvu podnositeljicu i članka 6. stavka 3. točke (d), zbog uskraćivanja mogućnosti ispitivanja svjedoka.
 
Europski sud je u presudi naglasio da valjanost i pravni učinci arbitražne odluke u odnosima između Slovenije i Hrvatske nisu bili predmet ovog postupka te da on stoga nije pozvan odlučivati o tim pitanjima. Svoje ispitivanje ograničio je stoga isključivo na pitanje jesu li prekršajni postupci vođeni protiv podnositelja zahtjeva bili u skladu s postupovnim jamstvima na temelju članka 6. Konvencije.
 
Ova presuda nije konačna. Postat će konačna ako niti jedna strana u roku od 3 mjeseca ne podnese zahtjev za preispitivanje presude odnosno kada odbor odluči o eventualno podnesenom zahtjevu ili kada veliko vijeće Europskog suda donese presudu. Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili na broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti