Nova odluka o nedopuštenosti - Blagojević protiv Hrvatske

Odluke domaćih sudova o tome da RH nije odgovorna za smrt podnositeljeva sina nisu bile proizvoljne ili očigledno neosnovane 

Dana 3. travnja 2025. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluku o nedopuštenosti zahtjeva utvrdivši da odluke domaćih sudova o nepostojanju odgovornosti Republike Hrvatske za smrt podnositeljeva sina nisu bile proizvoljne niti očigledno neosnovane.
 
Sina podnositelja ubio je 28. travnja 1995. godine 19-godišnji hrvatski prognanik koji je u Domovinskom ratu izgubio nekoliko bliskih osoba. On je dolazio na parking hotela u blizini Nove Gradiške i promatrao Srbe s okupiranih područja koji su ondje nabavljali i preprodavali benzin, dok se on nije mogao vratiti svojoj kući na okupiranom teritoriju. Na dan ubojstva došao je na parking s namjerom da ubije jednu osobu srpske nacionalnosti. Čuvši kako jedan mladić govori “ovo je Republika Srpska Krajina, ali oni to još ne razumiju, a mi već ovdje radimo kako hoćemo”, izvadio je nož i ubio podnositeljevog sina. Počinitelj ubojstva izjavio je policiji da nije osjećao grižnju savjesti zbog onoga što je učinio. Vještačenjem je utvrđeno da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela njegova ubrojivost bila bitno smanjena. Predsjednik RH ga je 1998. pomilovao pa je kazneni postupak obustavljen.
 
Podnositelj zahtjeva je naknadno pokrenuo građanski postupak radi naknade štete protiv države, navodeći da mu je sina ubio pripadnik Hrvatske vojske, te da je ubojstvo predstavljalo teroristički čin, za što je odgovorna država. Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev podnositelja, utvrdivši da ubojstvo nije počinio pripadnik Hrvatske vojske, te da se stoga država ne može smatrati odgovornom. Obrazložio je da događaj nije bio teroristički čin, već  ubojstvo počinjeno iz osobnih pobuda, a ne s ciljem izazivanja straha i osjećaja nesigurnosti kod građana. Uzevši u obzir širi kontekst okolnosti i događaja tijekom kojih je djelo počinjeno, korištena sredstva, motive te vrijeme i mjesto događaja, domaći sud je utvrdio da izolirano ubojstvo koje je počinila osoba sa znatno smanjenom sposobnošću razumijevanja svojih postupaka nije imalo specifičnu poruku karakterističnu za teroristički čin. Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu složivši se sa zaključkom da je ubojstvo bilo motivirano osobnim razlozima. Vrhovni sud je odbio reviziju, a Ustavni sud ustavnu tužbu podnositelja.
 
Podnositelj je pred Europskim sudom prigovarao zaključku domaćih sudova o tome da ubojstvo njegova sina nije predstavljalo teroristički čin za koji je država odgovorna, smatrajući takav zaključak proizvoljnim i očigledno nerazumnim radi čega mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. Konvencije.
 
Europski sud je ponovio da njegova uloga nije djelovati kao sud četvrtog stupnja te da stoga ne dovodi u pitanje presude nacionalnih sudova, osim ako su njihovi zaključci proizvoljni ili očito nerazumni. U ovome predmetu, Europski sud je ocijenio da su hrvatski sudovi propisno ispitali predmet na tri razine nadležnosti i da su iznijeli detaljne razloge za svoje zaključke, koje je zatim preispitao Ustavni sud. Utvrđenja domaćih sudova da se u okolnostima konkretnog slučaja radilo o izoliranom ubojstvu, a ne terorističkom aktu, nisu bila proizvoljna ili očito nerazumna. Sud je također prihvatio argument Zastupnice da sudska praksa domaćih sudova nije ukazivala na etnički pristran pristup u pogledu odgovornosti za štetu nastalu terorističkim aktima počinjenima za vrijeme rata u Republici Hrvatskoj.
 
Slijedom navedenog, Europski sud je zahtjev podnositelja ocijenio očigledno neosnovanim i odbacio ga na temelju članka 35. stavka 4. Konvencije.
 
Ova odluka je konačna i dostupna je na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, bit će dostupna na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
 
Za sve dodatne informacije molim obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti