Jelinić-Starćević protiv Hrvatske, M.H. protiv Hrvatske i Bušić protiv Hrvatske
Ured zastupnice pripremio je analize presude
Jelinić-Starćević protiv Hrvatske i odluka
M.H. protiv Hrvatske i Bušić protiv Hrvatske u kojima je Europski sud analizirao prigovore podnositelja istaknute zbog povrede prava na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije) te prava na slobodu i sigurnost (čl. 5. Konvencije).
Odlukom o nedopuštenosti zahtjeva u predmetu
M.H. protiv Hrvatske Europski sud je zaključio da su unatoč neuspjehu podnositeljice da naplati uzdržavanje od oca, hrvatski sudovi poduzeli dostatne i primjerene mjere i time ispunili pozitivnu obvezu države na temelju članka 6. Konvencije. Sud je ponovio da se izvršenje pravomoćnih presuda koje je donio nacionalni sud smatra sastavnim dijelom „prava na sud“ zajamčenog člankom 6. Konvencije Međutim, time državama ugovornicama nije nametnuta pozitivna obveza izvršiti svaku građansku presudu bez uzimanja u obzir posebnih okolnosti predmeta. U predmetima u kojima je dužnik privatna osoba, države ugovornice imaju obvezu poduzeti razumne i učinkovite mjere radi osiguranja izvršenja presuda. To je obveza sredstava, a ne rezultata. Stoga, iako su države obvezane uspostaviti pravni poredak i mehanizme primjenom kojih se može ostvariti izvršenje presuda, u predmetima u kojima jedna privatna stranka nije uspjela ovršiti drugu, zadatak Europskog suda nije ispitivati funkcionalnost pravnog uređenja u cjelini, već utvrditi jesu li konkretne mjere koje su poduzela državna tijela radi pomaganja ovrhovoditelju bile primjerene i dostatne.
U odluci
Bušić protiv Hrvatske Europski sud je izbrisao s liste predmeta prigovor podnositelja na temelju čl. 6. st. 1. Konvencije, da su rješenja kojim je upućen na izdržavanje kazne zatvora bila proizvoljna, jer je u međuvremenu nastupila zastara izvršenja kazne, zbog čega podnositelju više nije prijetilo lišenje slobode.
Europski sud je u presudi
Jelinić-Starćević protiv Hrvatske utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku na temelju čl. 6. Konvencije zbog prekomjernog trajanja kaznenog postupka za klevetu koji je protiv podnositeljice vođen gotovo osam godina na dvije razine nadležnosti, a koji je na kraju okončan njezinim oslobađanjem od optužbe.
Analize su dostupne u rubrici
Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku, pod odgovarajućim člankom Konvencije, kao i u rubrici
Sudska praksa - Analize presuda i odluka.
Pisane vijesti
