Gašparini protiv Hrvatske, Radobuljac (br. 2) protiv Hrvatske i Jelušić protiv Hrvatske
Ured zastupnice pripremio je analize presuda
Gašparini protiv Hrvatske i
Radobuljac (br. 2) protiv Hrvatske te analizu odluke
Jelušić protiv Hrvatske u kojima je Europski sud analizirao prigovore podnositelja istaknute zbog
povrede prava na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije) te
prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju).
U presudi
Gašparini Europski sud utvrdio je povredu
prava na pristup sudu, jednog aspekta prava na pošteno suđenje jer podnositelj, član lovačkog društva, nije mogao osporiti disciplinsku mjeru zabrane lova od dvije godine zbog negativnog sukoba nadležnosti domaćih sudova. Time mu je uskraćena sudska kontrola valjanosti odluke udruge (lovačkog društva) o toj disciplinskoj mjeri, iako mogućnost lova predstavlja bitni aspekt njegovog članstva u tom društvu i vjerojatno glavni razlog za članstvo. Iako je Sud prihvatio da je ograničenje pristupa sudu imalo legitiman cilj zaštite autonomije udruge, utvrdio je da je potpuna nemogućnost pristupa podnositelja sudu u takvim okolnostima predmeta bila nerazmjerna jer je ograničenje narušilo samu bit podnositeljevog prava na pristup sudu.
U presudi
Radobuljac (br. 2) Europski sud je utvrdio da nije došlo do povrede
prava na mirno uživanje vlasništva zbog odbijanja prijeboja poreznog duga podnositelja prema državi s potraživanjem njegovih odvjetničkih troškova. Iako je prisilna naplata poreznog duga predstavljala miješanje u pravo vlasništva podnositelja, to miješanje je bilo utemeljeno na domaćim propisima, u općem interesu i razmjerno. Odbijanje prijeboja nije bilo proizvoljno jer domaće pravo dopušta prijeboj u određenim okolnostima koje u ovom predmetu nisu bile ispunjene. Podnositelju naplatom poreznog duga nije bio nametnut prekomjeran teret jer mu nije bila ugrožena financijska situacija kao odvjetnika, niti je on to tvrdio.
U odluci
Jelušić Europski sud je odbacio prigovore podnositeljice da joj je zbog obustave isplate mirovine uslijed priznanja statusa roditelja njegovatelja povrijeđeno
pravo na mirno uživanje vlasništva. Iako je obustava predstavljala miješanje u to pravo, Sud je zaključio da ono nije bilo nerazmjerno i nije joj nametnulo prekomjerni individualni teret. Sud je razmatrao i povredu prava na pošteno suđenje te utvrdio kako razlozi koje su domaći sudovi u svojim odlukama naveli nisu bili proizvoljni ili očigledno nerazumni, a glede navoda o diskriminaciji utvrdio je da podnositeljica nije iscrpila domaća pravna sredstva.
Analize su dostupne u rubrici
Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici
Sudska praksa - Analize presuda i odluka.
Pisane vijesti
