- Objavljeno: 05.07.2019.
Nova odluka - Matić protiv Hrvatske
Svaka osoba, a osobito odvjetnik, mogao je u konkretnom slučaju posumnjati da je vozilo nezakonito uvezeno
Dana 4. srpnja 2019. Europski sud za ljudska prava je donio odluku u predmetu Matić protiv Hrvatske kojom je utvrdio da je podnositeljev zahtjev koji se odnosi na navodnu povredu prava na mirno uživanje vlasništva i na povredu zabrane diskriminacije nedopušten, jer je očigledno neosnovan.
Podnositelj je odvjetnik u Zagrebu, koji je kao privatna osoba kupio automobil od tvrtke F. Policija je utvrdila da je automobil uvezen na temelju krivotvorene carinske deklaracije, a Carinska uprava pokrenula je postupak protiv trgovačkog društva F. i protiv podnositelja radi naplate carinskog duga. Naložena im je solidarna isplata carinskog duga u iznosu od ukupno 113.747,58 kuna.
Podnositelj je prigovarao da su odluke domaćih tijela, kojima je njemu kao solidarnom dužniku naloženo plaćanje duga, bile proizvoljne i neosnovane, te da je diskriminiran po osnovi svoje struke.
Europski sud je utvrdio da je navedena odluka Carinske uprave bila zakonita i imala je za cilj osiguranje plaćanja poreza, te je nametala odgovornost za carinski dug onima koji su znali ili su morali znati da je roba koju su stekli, nezakonito uvezena. Nadalje, iz odluka domaćih vlasti proizlazi da je svatko, a osobito odvjetnik u danim okolnostima, mogao posumnjati da je uvoz vozila bio nezakonit, a činjenica da podnositelj nije postavio takve upite značila je da je znao/morao znati da je automobil uvezen nezakonito. Stoga je Sud smatrao da je takav zaključak domaćih vlasti zapravo činjenično utvrđenje, a uzimajući u obzir široku slobodu procjene domaćih vlasti u poreznim pitanjima, utvrdio je da nametanje solidarne odgovornost za carinski dug onima koji znaju/moraju znati da je roba nezakonito uvezena, nije u suprotnosti s načelom proporcionalnosti.
Iz navedenog slijedi da podnositeljeva profesija nje bila odlučujuća za zaključak domaćih vlasti da je on znao/morao znati da je njegov automobil ilegalno uvezen, te da je ujedno i odgovoran za carinski dug. Stoga je Sud smatrao da ove odluke prema podnositelju nisu bile diskriminatorne.
Ova odluka je konačna i dostupna je na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice (www.vlada.hr/ured-zastupnika).
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/4878-100.