Nove analize u predmetima nesavjesnog liječenja, medicinske odgovornosti i prava na život

Bilbija i Blažević protiv Hrvatske, Bajić protiv Hrvatske, i Kudra protiv Hrvatske i Ezgeta protiv Hrvatske 

Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava pripremio je tri analize presuda i jednu analizu odluke Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na postupovne obveze države na temelju članka 2. Konvencije u predmetima navodnog nesavjesnog liječenja i smrti pacijenata u zdravstvenom sustavu.

Riječ je o analizama presuda Bilbija i Blažević protiv Hrvatske, Bajić protiv Hrvatske, i Kudra protiv Hrvatske, te odluke Ezgeta protiv Hrvatske koje promatrane zajedno prikazuju kako Europski sud ocjenjuje djelotvornost domaćeg pravnog sustava u predmetima odgovornosti zbog nesavjesnog liječenja, osobito u pogledu sposobnosti domaćih tijela da pravodobno razjasne okolnosti smrti pacijenta, utvrde eventualnu odgovornost zdravstvenih djelatnika ili ustanova te osiguraju odgovarajući pravni odgovor.

U predmetu Bilbija i Blažević protiv Hrvatske Europski sud utvrdio je povredu postupovnog aspekta članka 2. Konvencije zbog nedostatka brzog i učinkovitog odgovora domaćih tijela na navode o nesavjesnom liječenju. Predmet pokazuje da u postupcima koji se odnose na smrt pacijenta nije odlučan samo konačni ishod postupka, nego i način na koji su domaća tijela postupala, osobito jesu li djelovala s osobitom revnošću i bez nerazumnih razdoblja neaktivnosti.

U predmetu Bajić protiv Hrvatske Europski sud utvrdio je povredu članka 2. Konvencije zbog nedostatnih jamstava neovisnosti sustava koji bi se bavio uzrocima smrti pacijenata zbog pogreške liječnika, uključujući medicinskog vještačenja i prekomjernog trajanja postupka. Analiza tog predmeta osobito je važna za razumijevanje standarda prema kojem domaći postupak mora, kako u pravu tako i u praksi, osigurati dovoljno neovisno i nepristrano utvrđivanje medicinski složenih činjenica.

Europski sud u predmetu Kudra protiv Hrvatske ponovio je da postupovna obveza države u predmetima nenamjernog gubitka života ne zahtijeva nužno kaznenopravni odgovor. Naime, i parnični postupak radi naknade štete može biti odgovarajuće pravno sredstvo, ali samo ako u praksi omogućuje učinkovito razjašnjenje okolnosti smrti, utvrđivanje eventualne odgovornosti i donošenje odluke u razumnom roku. No, kako je to u predmetu podnositelja izostalo, Europski sud je utvrdio povredu postupovnog aspekta članka 2. Konvencije.

Konačno, u predmetu Ezgeta protiv Hrvatske Europski sud zahtjev je proglasio nedopuštenim kao preuranjen jer su ključni domaći kazneni i parnični postupci još bili u tijeku. Ta odluka pokazuje da se djelotvornost domaćeg sustava u predmetima nesavjesnog liječenja i odgovornosti za isto ocjenjuje u cjelini, te da Europski sud u pravilu neće preuranjeno ulaziti u ocjenu osnovanosti prigovora dok domaći postupci koji mogu dovesti do utvrđivanja činjenica, odgovornosti i odgovarajuće naknade još nisu dovršeni.

Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.

Pisane vijesti