Zahtjev podnositeljice je očigledno neosnovan jer je postupak njenog lišenja poslovne sposobnosti proveden u skladu s njenim pravom na poštovanje privatnog života
Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 13. prosinca 2022. donio, a dana 19. siječnja 2023. objavio odluku u predmetu
Tepavac protiv Hrvatske kojom je odbacio zahtjev podnositeljice jer je ocijenio da je isti očigledno neosnovan.
Predmet se odnosi na postupak lišenja poslovne sposobnosti u kojem je podnositeljica 2018. godine rješenjem Općinskog suda u Karlovcu djelomično lišena poslovne sposobnosti budući da boluje od duševne bolesti.
Podnositeljica je pred Sudom prigovarala da joj je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje, zajamčeno čl. 6. Konvencije te pravo na privatan život, zajamčeno čl. 8. Konvencije, smatrajući da su domaći sudovi krivo primijenili domaće pravo kad su je odlučili djelomično lišiti poslovne sposobnosti, zbog čega je postupak bio nepošten.
Razmatrajući njene prigovore iz aspekta čl. 8. Konvencije, Europski sud je ocijenio da se odluka domaćeg suda temeljila na nalazu i mišljenju vještaka psihijatra. Taj je vještak osobno pregledao podnositeljicu te je izvršio uvid u svu njezinu medicinsku dokumentaciju. Nadalje, iako se podnositeljica načelno usprotivila nalazu i mišljenju psihijatra, ona nije elaborirala svoje prigovore na sljedećem ročištu niti je priložila privatan nalaz drugog psihijatra iako je bila u mogućnosti to učiniti. S obzirom na dijagnozu podnositeljice, brojne prethodne hospitalizacije i činjenicu da nije imala bliskih osoba koje bi o njoj mogle brinuti, Europski sud je ocijenio da je Općinski sud u Karlovcu pažljivo odmjerio sve relevantne čimbenike te je dao dostatne razloge za svoju odluku.
Nadalje, Europski sud je cijenio i činjenicu da je nadležni Centar za socijalnu skrb u Slunju unaprijed obavijestio podnositeljicu da namjerava pokrenuti postupak njenog lišenja poslovne sposobnosti te joj je dao mogućnost da se o tome očituje.
Što se tiče zastupanja podnositeljice, Europski sud je naveo da je podnositeljica bila zastupana i po odvjetniku i po skrbnici koja nije bila zaposlenica istog Centra koji je pokrenuo postupak lišenja poslovne sposobnosti. Europski sud je također primijetio da skrbnica nije bila pasivna u postupku već je zastupala interese podnositeljice na odgovarajući način.
Konačno, što se tiče zastupanja podnositeljice po odvjetniku, Europski sud je prihvatio argumente zastupnice da podnositeljica tijekom postupka pred Europskim sudom nije prigovorila kvaliteti njegovog zastupanja u postupku te je ocijenio da zbog toga ne može razmotriti to pitanje. Dodatno, s obzirom na nezavisnost odvjetničke profesije od države, način na koji odvjetnik zastupa stranku u predmetu predstavlja odnos stranke i odvjetnika za koji država ne može snositi odgovornost.
Ova odluka je konačna i dostupna na web stranici Suda
(www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte
ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili na broj telefona 01/6444 600.
Pisane vijesti
