Podnositeljice nisu pretrpjele značajnu štetu pa su njihovi zahtjevi odbačeni
Dana 9. lipnja 2022. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluku o nedopuštenosti zahtjeva u predmetima
Petre Marić i Verice Mrđanov protiv Hrvatske koju je donio dana 17. svibnja 2022., utvrdivši da su njihovi zahtjevi nedopušteni jer nisu pretrpjele značajnu štetu.
Oba predmeta odnosila su se na navodnu povredu prava na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije) i povredu prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju) zbog neisplate zaostalih mirovina. Podnositeljice su prigovarale zbog neobrazloženih domaćih odluka donesenih temeljem odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (dalje: ZMO) koja je propisivala da neisplaćene dospjele mirovine nije moguće ostvariti ukoliko iste nisu isplaćene zbog okolnosti prouzročenih od samih korisnika, kao i zbog činjenice da im kroz nekoliko godina zbog primjene te odredbe mirovina nije bila isplaćivana.
Podnositeljica Marić je zahtjev za isplatu zaostalih mirovina od 1994. do 2001. podnijela tek 2009. godine, a podnositeljica Mrđanov je sličan zahtjev za razdoblje između 1991. i 1997. podnijela 2002. godine. Obje podnositeljice su prethodno primale obiteljske mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) je u upravnom postupku odbio njihove zahtjeve. Odluke HZMO potvrdio je Visoki upravni sud i Ustavni sud. U oba slučaja domaća tijela smatrala su da dospjele a neisplaćene mirovine nije moguće ostvariti ukoliko nisu isplaćene zbog okolnosti koje su prouzročili sami korisnici (čl. 87. st. 2. tadašnjeg ZMO-a).
Europski sud je utvrdio da je domaća sudska praksa bila u skladu sa relevantnim odredbama ZMO-a kojima je bilo propisano da periodička potraživanja poput isplate mjesečnih mirovina zastarijevaju nakon tri godine. Imajući u vidu trenutak podnošenja zahtjeva za isplatu mirovina, zahtjevi obje podnositeljice bili su podneseni izvan općeg zakonskog trogodišnjeg roka zastare, te bi stoga bili odbijeni i da spomenuta odredba ZMO nije primijenjena u njihovim slučajevima.
Stoga je Europski sud zaključio da podnositeljice nisu pretrpjele značajnu štetu zbog navodnih povreda kojima su prigovarale. Uzimajući u obzir svoju dosadašnju praksu u vezi ove problematike, smatrao je da ispitivanje merituma ovih predmeta ne bi otvorilo neko novo pravno pitanje.
Ova odluka je konačna, te je dostupna na web stranici Suda (
www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljene na web stranici Ureda zastupnika.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte
ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/6444 600.
Pisane vijesti
