Domaća tijela nisu istražila motiv homofobnog napada na podnositeljicu zahtjeva
Ured zastupnika pripremio je analizu presude
Sabalić protiv Hrvatske u kojoj je Europski sud presudio da domaća tijela nisu na odgovarajući način ispunila svoje postupovne obveze u slučaju nasilnog napada na podnositeljicu zahtjeva motiviranog njezinom spolnom orijentacijom, stoga su povrijedila postupovni aspekt članka 3. Konvencije u vezi s člankom 14. Konvencije.
Naime, policija je protiv napadača pokrenula prekršajni postupak zbog remećenja javnog reda i mira u kojem nije razmatrano obilježje zločina iz mržnje, a kazna izrečena napadaču bila je očigledno nerazmjerna težini zlostavljanja koju je podnositeljica zahtjeva pretrpjela. Kazneni postupak nije pokrenut jer je državno odvjetništvo smatralo da bi, zbog prethodne osude napadača u prekršajnom postupku, kazneni progon bio u suprotnosti s načelom
ne bis in idem.
Europski sud je zaključio da ovakav odgovor domaćih tijela nije bio djelotvoran te je mogao stvoriti dojam nekažnjivosti nasilnih zločina iz mržnje. Nepokretanje kaznenog postupka zbog potencijalne povrede načela
ne bis in idem, nije bilo opravdano. Naime, sukladno stavku 2. članka 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju, predmet se može ponovno razmotriti ako je u prethodnom postupku došlo do „bitnih povreda“ koje su mogle utjecati na rješenje predmeta. Činjenica da nisu istraženi motivi mržnje u nasilnom napadu kao i to da motivi mržnje nisu uzeti u obzir pri određivanju kazne predstavlja „bitnu povredu“ u smislu stavka 2. članka 4. Protokola br. 7.
Analiza je dostupna u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.
Pisane vijesti
