Povrede prava na pošteno suđenje od strane redovnih sudova i Ustavnog suda
Dana 18. ožujka 2021. Europski sud za ljudska prava (dalje: Sud) je u predmetima
Šaponja i Karaula protiv Hrvatske, Kunštek protiv Hrvatske i Grubić protiv Hrvatske, objavio presude u kojima je utvrdio povrede različitih aspekata prava na pošteno suđenje koje je zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe.
U predmetu
Šaponja i Karaula protiv Hrvatske oba podnositelja su prigovarali zbog povrede prava na pošteno suđenje jer nisu bili pozvani na sjednice žalbenih vijeća u kaznenom postupcima koji su se protiv njih vodili.
Europski sud je primijetio da su podnositelji u svojim žalbama činjenično i pravno osporavali osuđujuće presude i kazne, te su zatražili prisustvovanje na sjednicama žalbenih vijeća, ali su viši sudovi održali sjednice u njihovoj odsutnosti, ne pozvavši ih. Uzimajući u obzir dobro utvrđenu praksu i ranija razmatranja u predmetima iste materije (
Zahirović protiv RH, Lonić protiv RH, Romić i dr. protiv RH, itd.), Sud je utvrdio da je došlo do povrede prava na pošteno suđenje u odnosu na oba podnositelja (čl. 6. st. 1. i 3. c Konvencije), jer Vrhovni sud RH i Županijski sud u Bjelovaru nisu podnositeljima omogućili prisutnost na sjednicama. Obojici podnositelja Sud je dosudio po 1.500 eura za nematerijalnu štetu, te prvo podnositelju 1.690 eura za troškove postupka, a drugo podnositelju 2.845 eura za troškove postupka.
U presudi
Grubić protiv RH, Sud je utvrdio da je podnositelju g. Grubiću povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i to u aspektu prava na suđenje u razumnom roku i „
jednakosti oružja“.
Europski sud je trajanje postupka pred Ustavnim sudom od 4 godine, 3 mjeseca i 9 dana ocijenio prekomjernim, obzirom da nije bilo nikakvih posebnih okolnosti koje bi opravdale odgodu u donošenju odluke. Nadalje, Sud je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje jer obrani tijekom postupka pred drugostupanjskim i trećestupanjskim sudom nije bio dostavljen podnesak Državnog odvjetništva, te obzirom da podnositelj zahtjeva, unatoč traženju, nije bio pozvan na sjednice vijeća Vrhovnog suda. Sud je podnositelju zahtjeva dodijelio iznos od 3.500,00 EUR na ime nematerijalne štete i 2.845,00 EUR na ime troškova.
U presudi
Kunštek protiv RH, Sud je utvrdio da je podnositelju zahtjeva, g. Kunšteku, povrijeđeno pravo na pošteno suđenje stoga što Ustavni sud nije odlučio o sve tri žalbe koje je on podnio protiv odluke Državnog sudbenog vijeća kojom je razriješen sudačke dužnosti. Naime, Europski sud je utvrdio da prva žalba podnositelja zahtjeva nije bila uključena u spis predmeta, te stoga niti razmatrana, iako se, suprotno navodima tužene države, nije radilo o žalbi identičnog sadržaja s njegovom trećom žalbom. Sud je podnositelju dodijelio iznos od 4.000,00 EUR na ime nematerijalne štete i 1.665,00 EUR na ime troškova.
Presude su konačne, te su dostupne na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, bit će dostupne na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Presude su dostupne na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/6444 600.
Pisane vijesti
