Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je podnositelju povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva stoga što država nije zaštitila imovinu od krađe i uništenja
Dana 18. ožujka 2021. Europski sud za ljudska prava (dalje: Sud) je objavio presudu u predmetu
Dabić protiv Hrvatske u kojoj je utvrdio povredu prava podnositelja na mirno uživanje vlasništva, zajamčeno čl.1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Podnositelj je prigovorio povredi prava na mirno uživanje vlasništva smatrajući da država nije zaštitila njegovu imovinu od krađe i uništenja iako je za to bila odgovorna. Sud je već ranije rješavao slične predmete koji su se odnosili na učinke Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom (npr.
Radanović/RH, Kunić/RH itd.).
U ovom predmetu nije bilo sporno da je podnositelju vraćena kuća i dosuđena naknada za nemogućnost korištenja iste, te da je kuću oštetio privremeni korisnik koji je 1996. godine, nakon rata, zaposjeo podnositeljevu kuću. Sporna je bila odgovornost države za navedenu štetu.
Europski sud je naveo da država ima obvezu poduzimanja pozitivnih mjera, tj. obvezu osigurati dovoljnu raznu zaštite imovinskih prava kao i učinkovita pravna sredstva za oštećenike (potraživanje naknade štete). Svrha naprijed citiranog zakona bila je očuvanje imovine koju su njihovi vlasnici napustili tijekom ili nakon rata. Država je bez privole podnositelja njegovu imovinu dala na privremenu uporabu trećoj osobi koja je tu imovnu oštetila. Sud je stoga smatrao da se ta šteta ne može odvojiti od prethodnog miješanja države koja je podnositelju privremeno oduzela kuću. Kada vlasti oduzmu imovinu te njome raspolažu na način da ju daju nekom drugom korisniku, one također preuzimaju dužnost brige i odgovaraju za štetu. Stoga je Europski sud zaključio da su domaće vlasti morale predvidjeti mogućnost pokretanja postupka protiv države radi naknade štete nastale uslijed propusta održavanja takve imovine u dobrom stanju.
Slijedom iznesenog, Sud je utvrdio povredu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju jer su domaći sudovi odbili podnositeljevu tužbu za naknadu štete. Podnositelju je dosudio 3.200 EUR na ime nematerijalne štete i 833 EUR za troškove postupka. S obzirom da za materijalnu štetu nije pružio odgovarajuće dokaze, Sud je smatrao da ukoliko to podnositelj zatraži, sukladno domaćem zakonu, ponavljanje postupka će biti najprikladniji način saniranja posljedica.
Ova presuda nije konačna, a postat će ukoliko niti jedna stranka u roku od tri mjeseca od donošenja iste ne podnese zahtjev velikom vijeću Suda. Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/6444 600.
Pisane vijesti
