Podnositeljev zahtjev koji se odnosi na navodno neučinkovitu istragu ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika podnesen je izvan šestomjesečnog roka
Europski sud za ljudska prava je 9. siječnja 2020. g. objavio odluku u predmetu Crnković.protiv Hrvatske kojom je proglasio zahtjev podnositelja nedopuštenim, zbog toga jer podnositelj svoj zahtjev Europskom sudu nije podnio u roku od šest mjeseci koji je predviđen člankom 35. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija).
Podnositelj je 2005. godine pokrenuo parnični postupak protiv države tražeći naknadu štete zbog pretrpljenog zlostavljanja u Centru „Kerestinec“ tijekom 1991.-92. godine. Podnositelj je kasnije u kaznenom postupku koji se vodio protiv pripadnika hrvatske vojske bio naveden kao žrtva kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Hrvatski sudovi odbili su podnositeljev zahtjev za naknadu štete a Ustavni sud RH odbio je njegovu ustavnu tužbu kao neosnovanu. Nakon toga se podnositelj obratio zahtjevom Europskom sudu navodeći povredu prava na popušteno suđenje (čl. 6. Konvencije), povredu prava na zabranu diskriminacije (čl. 14. Konvencije), povredu prava na zabranu mučenja i nečovječnog postupanja (čl. 3. Konvencije) i to u procesnom dijelu koji se odnosi na provođenje učinkovite istrage, te povredu prava na osobnu slobodu i sigurnost (čl. 5. Konvencije).
Odlučujući o ovom predmetu Europski sud je prije svega uvažio argument tužene države da podnositelj u samom zahtjevu Europskom sudu nije problematizirao učinkovitost istrage predmetnog kaznenog djela te da se nije pozvao na procesni aspekt čl. 3. Konvencije a i da taj prigovor prethodno nije isticao pred domaćim tijelima ili ga je istaknuo samo načelno. Stoga je Sud zaključio kako sukladno svojoj praksi i pravilima, o tom dijelu zahtjeva ne može odlučivati. Ostatak zahtjeva Europski sud je proglasio nedopuštenim jer je podnesen izvan šestomjesečnog roka predviđenog Konvencijom jer su domaći postupci u trenutku podnošenja zahtjeva bili pravomoćno završeni dulje od šest mjeseci.
Konačno, u odnosu na podnositeljev prigovor vezan uz čl. 5 Konvencije (pravo na osobnu slobodu i sigurnost) a koji se odnosi na razdoblje u kojem je podnositelj bio zatočen u Centru „Kerestinec“ 1991.-92. godine, Europski sud je naveo kako je zahtjev nedopušten
ratione temporis jer je Konvencija u odnosu na Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997. godine.
Odluka je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice (www.vlada.hr/ured-zastupnika).
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/4878-100.
Pisane vijesti
