Republika Hrvatska i druge države nisu povrijedile prava migranata osim Grčke
Dana 13. lipnja 2019. Europski sud za ljudska prava donio je presudu kojom je utvrdio da je zahtjev podnositelja, maloljetnih migranata koji su prigovarali postupanjima državnih tijela prema njima, neosnovan u odnosu na Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Sloveniju, dok je u odnosu na Grčku utvrdio povredu zabrane ponižavajućeg postupanja (čl. 3. Konvencije) i povrede prava na slobodu i sigurnost (čl. 5. st. 1. Konvencije).
Maloljetni migranti - državljani Afganistana u odnosu na Grčku prigovarali su uvjetima smještaja u policijskim postajama i kampu
Idomeni u Grčkoj.
Europski sud je utvrdio da su podnositelji bili izloženi neodgovarajućim i ponižavajućim uvjetima tijekom njihovog zadržavanja u više policijskih postaja u Grčkoj stoga što ti prostori nisu bili prikladni za duži smještaj maloljetnika (nisu mogli izaći van prostora postaja, prošetati ili biti uopće fizički aktivni; nisu imali mogućnost prehrane u okviru postaja; nisu imali radio/TV i time pristup informacijama o vanjskom svijetu), što je moglo izazvati osjećaj izoliranosti od vanjskog svijeta s mogućim negativnim posljedicama po njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
U odnosu na
Idomeni kamp, Europski sud je utvrdio da se, usprkos činjenici da su istog podigli sami migranti i da je on bio van kontrole države, širenje kampa i pogoršanje uvjeta života u njemu može pripisati činjenici da država nije osigurala sredstva potrebna za ublažavanje humanitarne krize, te da su migranti bili ovisni isključivo o pomoći nevladinih organizacija. Nadalje Sud je utvrdio da ovlašteni tužitelj nije bio obaviješten o prisutnosti maloljetnih migranata bez pratnje odrasle osobe u zemlji, slijedom čega nije mogao poduzeti sve potrebne mjere radi premještaja podnositelja u odgovarajuću smještajnu ustanovu. Zbog navedenog podnositelji su proveli nekoliko dana u okruženju neprikladnom u pogledu sigurnosti, smještaja, higijene i pristupa hrani i piću. Sud je stoga utvrdio da državna tijela Grčke nisu poduzela sve što se od njih moglo razumno očekivati u ispunjenju obveze zaštite osoba ranjivih zbog svoje dobi.
Nadalje, Sud je utvrdio da su državna tijela Grčke prema maloljetnim migrantima primijenila neodgovarajući propis koji ne postavlja nikakve granice vremenskom trajanju zadržavanja, slijedom čega je zadržavanje maloljetnika moglo trajati dugo vremensko razdoblje. Istovremeno, Sud je utvrdio da sukladno propisima Grčke, državna tijela trebaju izbjegavati zadržavanje maloljetnika, a njihovo smještanje u izbjegličke kampove, kada su bez pratnje odrasle osobe, koristiti kao posljednju opciju i to na najkraće moguće vrijeme, te prilikom donošenja odluka koje se tiču djece, uzimati u obzir njihove najbolje interese. Obzirom da Grčka nije objasnila zbog čega su podnositelji zahtjeva, umjesto u alternativnim privremenim smještajima, boravili u policijskim postajama gdje su bili izloženi ponižavajućim uvjetima, Sud je zaključio da je smještaj maloljetnih migranata u policijskim postajama bio nezakonit, što je rezultiralo povredom prava na slobodu podnositelja.
Ova presuda još nije konačna. Postat će konačna ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.
Presuda je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na francuskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice (
www.vlada.hr/ured-zastupnika).
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.hr ili broj telefona 01/4878-100.
Pisane vijesti
