Iz presuda i odluka koje je u trećem tromjesečju 2018. godine donio Europski sud za ljudska prava (dalje: ESLJP), Ured zastupnika je izdvojio presudu velikog vijeća u predmetu
Denisov protiv Ukrajine koji predmet je vijeće temeljem članka 30. Konvencije ustupilo velikom vijeću budući da se predmet odnosi na važno pitanje koje utječe na tumačenje Konvencije, odnosno treba li se pitanje ulazi li radni spor u sferu privatnog života iz članka 8. Konvencije ispitivati u okviru dopuštenosti ili osnovanosti zahtjeva. U meritumu je veliko vijeće u tom predmetu odlučivalo je li razrješenje suca s mjesta predsjednika suda imalo prekomjerne negativne učinke na njegov privatni život. Ured je izdvojio i veći broj presuda koje se tiču različitih aspekata prava na pošteno suđenje, te drugih zanimljivih presuda i odluka.
U predmetu
Dridi protiv Njemačke Vlada je priznala povredu Konvencije, a podnositelj zahtjeva iskazao namjeru da traži obnovu kaznenog postupka protiv njega, međutim ESLJP je morao razmotriti pitanje je li podnositelju zahtjeva u njemačkom pravu dostupan postupak kojim se može zatražiti obnova kaznenog postupka temeljem jednostranog priznanja povrede.
U predmetima
İshak Sağlam protiv Turske i
N.K. protiv Njemačke ocjenjivao je je li nemogućnost okrivljenika da ispita svjedoka u kaznenom postupku dovela do povrede prava na pošteno suđenje.
Odlučivao je u predmetu
Vizgirda protiv Slovenije i o odgovornosti države da optuženiku, i u situaciji kada branitelj nije isticao tijekom postupka da optuženik ne razumije jezik, osigura tumačenje na jeziku koji dovoljno dobro razumije. U presudi ESLJP opširno navodi i primarne i sekundarne izvore prava Europske unije kojima se jamče prava okrivljenika.
U predmetu
Kontalexis protiv Grčke (br. 2) postavilo se pitanje predstavlja li odbijanje obnove kaznenog postupka povodom presude ESLJP-a kojom je utvrđena povreda članka 6. Konvencije, novu povredu prava na pošteno suđenje.
U Pregled je uključena i presuda
Somorjai protiv Mađarske u kojoj je ESLJP razmatrao je li nedostatak obrazloženja odluke o neupućivanju zahtjeva za prethodnu odluku Sudu EU, doveo do povrede podnositeljevog prava na pošteno suđenje.
O povredi prava na život ESLJP je odlučivao u predmetima
Mazepa i drugi protiv Rusije u kojem se postavilo pitanje prikladnosti i dugotrajnosti istrage naručenog ubojstva istraživačke novinarke, dok je u predmetu
Mendy protiv Francuske razmatrao je li uporaba sile prema napadaču s duševnim smetnjama radi zaštite žrtve bila legitimna.
ESLJP se u ovom razdoblju bavio i pitanjima poštovanja prava na privatni i obiteljski život. Tako je u predmetu
Solska i Rybicka protiv Poljske razmatrao je je li ekshumacija posmrtnih ostataka u kontekstu kaznenog postupka protiv volje srodnika, dovela do povrede prava na obiteljski život
Izdvojena je i presuda
Mariya Alekhina i drugi protiv Poljske koja se odnosi na slobodu izražavanja ruskog feminističkog punk benda, Pussy Riot, koji je izvodio političku pjesmu u katedrali.
Na kraju, u predmetu
Aielli i drugi protiv Italije ESLJP je odlučivao o povredi prava vlasništva zbog smanjenja mirovina.
Pregled prakse pogledajte
ovdje, a dostupan je i u rubrici "Edukacija" pod kategorijom "Pregledi prakse Europskog suda za ljudska prava"
Pisane vijesti
