U trećem Pregledu prakse Europskog suda za ljudska prava za 2016. godinu, izdvojene su značajnije presude i odluke tog Suda u razdoblju od srpnja do rujna 2016. godine.
Među presudama posebno se ističu one koje se odnose na kompleksnu problematiku tražitelja azila i njihovog vraćanja u zemlje iz kojih su došli.
Tako je u presudi Velikog vijeća
J.K. i drugi protiv Švedske Sud ocjenjivao hoće li podnositelji zahtjeva biti izloženi opasnosti od mučenja i nečovječnog postupanja u slučaju povratka u Irak, unatoč tome što je opća sigurnosna situacija u Iraku u trenutku donošenja odluke bila relativno povoljna.
S druge strane, u predmetu
Kahn protiv Njemačke, Veliko vijeće je obustavilo postupak koji je pokrenut zbog odluke o deportaciji u Irak podnositeljice i izbrisalo zahtjev s liste predmeta zbog jamstava koje je dala njemačka vlada da deportacija neće biti provedena.
U predmetu
A.M. protiv Francuske Sud je razmatrao pravna sredstva za ocjenu zakonitosti naloga o zadržavanju stranaca radi izvršenja naloga o deportaciji.
Zakonitost lišenja slobode bila je predmet razmatranja i u predmetu
Buzadji protiv Moldavije, u pogledu određivanja istražnog zatvora u domu.
U presudi Velikog vijeća
Ibrahim i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine Sud je ocjenjivao je li uskraćivanje prava na branitelja osumnjičenicima za terorizam prilikom ispitivanja u policiji dovelo do povrede prava na pošteno suđenje.
U predmetu
Trevisanato protiv Italije Sud je razmatrao je li došlo do pretjeranog formalizma, a time i povrede prava na pošteno suđenje, prilikom odbacivanja podnositeljeve žalbe.
U drugom predmetu protiv Italije koji smo izdvojili,
Giorgioni protiv Italije, Sud je odlučivao o postupanju državnih tijela prilikom osiguravanja susreta i druženja roditelja i djece.
Sud je ocjenjivao i sustavne probleme, poput organizacije javnog zdravstva povodom predmeta koji se tiče odgovornosti za smrt nedonoščeta (
Aydogdu protiv Turske).
U predmetu
Wenner protiv Njemačke, Sud je naglasio važnost jednakog standarda zdravstvene zaštite zatvorenika i osoba na slobodi.
Diskriminacijom u vezi s pravom vlasništva Sud se bavio u predmetu
British Gurka Welfare Society i ostali protiv Ujedinjene Kraljevine, gdje je ocjenjivao je li mirovinski sustav diskriminatoran.
U predmetu
SIA AKKA/LAA protiv Latvije Sud je utvrdio da Agencija na koju su prenesna autorska prava može biti žrtva povrede Konvencije u pogledu tih prava.
Konačno, u predmetu
Frlan protiv Hrvatske koji se odnosi na ovrhe na nekretnini koja predstavlja dom, Sud je utvrđivao je li zahtjev podnositelja za zaštitu prava na dom dopušten, u kontekstu neispunjavanja njegovih kreditnih obveza.
Pregled prakse pogledajte
ovdje.
Pisane vijesti |
Publikacije
