Pregledom prakse Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), koji uključuje razdoblje od rujna do prosinca 2023. godine obuhvaćene su 3 presude velikog vijeća ESLJP te 10 presuda vijeća ESLJP-a. Presude se odnose na različita prava i slobode zajamčene Konvencijom, poput slobode okupljanja i udruživanja, prava na obrazovanje, prava na pošteno suđenje, primjene načela nema kazne bez zakona, zabrane mučenja, zabrane ropstva i prisilnog rada te na aktualna društveno-politička pitanja poput upotrebe sile nad osobama s duševnim smetnjama, postupanja prema zatvorenicima, nasilja u obitelji, gospodarenja otpadom i borbe protiv međunarodnog terorizma.
Dva predmeta velikog vijeća odnosila su se na postupanje turskih vlasti nakon državnog udara u Turskoj. U predmetu
Yüksel Yalçınkaya protiv Turske veliko vijeće je utvrdilo povredu nekoliko konvencijskih prava zbog kaznene osude turskog učitelja radi navodne upletenosti u pokušaj državnog udara. Njegova osuda se temeljila isključivo na dokazu da je koristio aplikaciju za razmjenu šifriranih poruka, bez provjere jesu li ispunjeni svi sastavni dijelovi kaznenog djela za koje je osuđen. U presudi
Canavci i drugi protiv Turske veliko vijeće je utvrdilo povredu čl. 8. Konvencije zbog nadziranja i snimanja sastanaka pritvorenika uhićenih nakon pokušaja državnog udara, s njihovim odvjetnicima.
Apsolutna zabrana javnih manifestacija za vrijeme COVID-19 pandemije bila je predmet rasprave u predmetu velikog vijeća
Communauté genevoise d’action syndicale (CGAS) protiv Švicarske. Zahtjev u ovom predmetu je odbačen zbog nepridržavanja šestomjesečnog roka i neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava.
Pravo na slobodu okupljanja i udruživanja veliko vijeće je razmatralo i u predmetu
Humpert i drugi protiv Njemačke. Radilo se o disciplinskom kažnjavanju učitelja zbog sudjelovanja u štrajku. Veliko vijeće je utvrdilo da nije bilo povrede članka 11. Konvencije jer je zabrana štrajka bila uspješno balansirana drugim pravima i jamstvima koja su dodijeljena učiteljima.
Ni u predmetu
Internationale Humanitäre Hilfsorganisation e.V. protiv Njemačke nije došlo do povrede članka 11. Konvencije. Naime, u tom predmetu zabranjen je rad udruge koja je pružala dugoročnu i znatnu financijsku potporu dobrotvornim organizacijama koje su bile povezane s terorističkom organizacijom Hamas. ESLJP je utvrdio da je zabrana djelovanja i zapljena sredstva udruge podnositeljice bila razmjerna legitimnom cilju zaštite prava drugih te nužna u demokratskom društvu.
U predmetu
Schmidt i Šmigol protiv Estonije, ESLJP je utvrdio da je uzastopno i učestalo izricanje stegovne mjere upućivanja podnositelja u samicu dovelo do povrede njihovog prava na zabranu mučenja. ESLJP je naglasio da dugoročni boravak u samici bez odgovarajuće mentalne i fizičke stimulacije može dovesti do pogoršanja društvenih i mentalnih sposobnosti zatvorenika, te se kao takvo može odrediti samo iznimno, mora biti popraćeno primjerenim postupovnim jamstvima i to samo nakon što su poduzete sve mjere opreza.
Izdvojena je presuda
Krachunova protiv Bugarske jer je u njoj ESLJP po prvi put utvrdio da čl. 4. Konvencije državama nameće pozitivnu obvezu da žrtvama trgovanja ljudima omoguće potraživanje naknade izgubljene zarade od prostitucije.
ESLJP je u predmetu
Wałęsa protiv Poljske donio pilot presudu zbog sustavnog kršenja prava na pošteno suđenje uslijed krize vladavine prava u Poljskoj. U ovom predmetu utvrđena je povreda prava na zakonom ustanovljeni neovisan i nepristran sud, kao i povreda načela pravne sigurnosti i prava na privatni život jer je poljsko Vijeće za izvanrednu reviziju i javne poslove arbitrarno dopustilo izvanredno preispitivanje pravomoćne presude donesene prije više od devet godina od zahtjeva za reviziju.
Pravo na život osoba s duševnim smetnjama ESLJP je razmatrao u predmetu
V protiv Češke. Utvrdio je da je došlo do povrede tog prava zbog smrti pacijenta s paranoidnom shizofrenijom u psihijatrijskoj bolnici nakon policijske intervencije u kojoj je korišten električni paralizator. ESLJP je istaknuo neadekvatan odgovor bolničkog osoblja koje prilikom spornog incidenta nije koristilo tehnike deeskalacije, niti je obavijestilo policijske službenike o zdravstvenom stanju preminulog pacijenta ili razlozima njegove uznemirenosti.
Problem nasilja u obitelji analizirao se u predmetu
Luca protiv Moldavije. Vijeće ESLJP-a je utvrdilo da su moldavske vlasti propustile spriječiti poznati rizik od nasilja u obitelji, kao i da nisu provele učinkovitu istragu istog. Moldavski sudovi nisu uzeli u obzir navode podnositeljice o dugotrajnosti nasilja njezinog tadašnjeg muža, niti su uzeli u obzir specifičnu prirodu i dinamiku nasilja u obitelji.
U predmetu
Bizdiga protiv Moldavije ESLJP je ocjenjivao poštenost postupka donošenja odluke o susretima i druženjima roditelja i djeteta. Sporni postupak bio je lišen smislene i dubinske analize navoda o nasilju u obitelji, proveden je uz značajna ograničenja postupovnih prava podnositelja te nije bio dovoljno brz.
Problematika lošeg gospodarenja otpadom i razvoja bolesti uslijed toga bila je u središtu predmeta
Locascia i drugi protiv Italije. ESLJP je prihvatio da je postojala uzročna veza između lošeg gospodarenja otpadom i povećanog razvoja bolesti, te je ponovio da ozbiljno onečišćenje okoliša može utjecati na dobrobit i privatni život pojedinca čak i ako ne ugrožava ozbiljno njegovo zdravlje.
U predmetu
Valiullina i drugi protiv Latvije ESLJP se bavio pitanjem prava na obrazovanje na određenom jeziku. Istaknuo je da čl. 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju ne jamči pravo na obrazovanje na određenom jeziku, već pravo na obrazovanje na jednom od nacionalnih ili službenih jezika zemlje. Stoga je u ovom predmetu utvrdio da provedba obrazovne reforme kojom je znatno smanjena uporaba ruskog jezika u latvijskim školama nije bila protivna pravu na obrazovanje niti diskriminatorna.
Vijeće ESLJP je u predmetu
Narbutas protiv Litve utvrdio višestruke povrede Konvencije zbog kaznenog postupka koji je pokrenut protiv podnositelja zahtjeva zbog ostvarene koristi pri nabavi COVID-19 testova. Podnositelj je optužen za kazneno djelo trgovanja utjecajem te su protiv njega određene brojne mjere, kao što su lišenje slobode, zapljena bankovnih računa i automobila, dok su njegovi osobni podaci otkriveni medijima. Zbog brojnih propusta domaćih tijela ESLJP je utvrdio povredu prava zajamčenih čl. 5. st. 1., čl. 8., čl. 10. i čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju.
Pregled prakse pogledajte
ovdje, a dostupan je i u rubrici "Sudska praksa" pod kategorijom "Pregledi prakse Europskog suda za ljudska prava".
Pisane vijesti
