Nove analize

Pravo na dom

Ured zastupnika pripremio je analize 13 presuda i odluka Europskog suda koje se odnose na pravo na dom (Blečić protiv Hrvatske, Galović protiv Hrvatske, Mateljan protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske, Škrtić protiv Hrvatske, Tijardović protiv Hrvatske, Ćosić protiv Hrvatske (Bjedov), Krpić protiv Hrvatske, Frlan protiv Hrvatske i Brezec protiv Hrvatske (Lemo)).
 
„Dom“ je u konvencijskom smislu autonoman pojam koji ne mora odgovarati pojmu „doma“ u domaćem pravu. Hoće li se nekretnina smatrati „domom“ činjenično je pitanje koje ne ovisi o zakonitosti posjeda prema odredbama nacionalnih zakona Dakle, „dom“ nije ograničen na prostorije koje su u zakonitom posjedu i koje su zakonito nastanjene. Kada se stranka u postupku pozove na svoje pravo na dom domaći sud mora provesti test razmjernosti, tj. mora utvrditi:
a) može li se isti legitiman cilj (npr. zaštita prava vlasništva) postići primjenom blaže mjere,
b) postoji li „prijeka društvena potreba“ za mjerom kojom se miješa u pravo i
c) je li miješanje razmjerno toj potrebi. 
 
U gore navedenim analizama obuhvaćene su različite činjenične osnove temeljem kojih se postavilo pitanje povrede prava na dom. Od otkaza stanarskog prava u vlasništvu RH, zamjene stanova u društvenom vlasništvu, iseljenja iz stana koji je podnositelju dodijelila JNA ili iz gradskog stana u kojem je osoba bespravno stanovala, nedodjeljivanja zamjenskog stana nositelju stanarskog prava, do ovrhe za iseljenje iz stana u vlasništvu privatne osobe zbog nepodmirenog duga po kreditu i sl. Europski sud je, ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja, utvrdio da je došlo do povrede prava na dom, da takve povrede nije bilo ili da je zahtjev podnositelja bio očigledno neosnovan.

Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku pod odgovarajućim člancima Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka - Pravo na dom.  
 


Pisane vijesti