Kobaš protiv Hrvatske, Kobaš protiv Hrvatske i Gjurašin protiv Hrvatske
Obavljajući svoju zadaću širenja znanja o Konvenciji Ured zastupnika pripremio je tri nove analize odluka Europskog suda u kojima su podnositelji zahtjeva bili odvjetnici.
Analiza odluke o brisanju
Kobaš protiv Hrvatske odnosi se na postupak koji je odvjetnik Ivan Kobaš pokrenuo pred Europskim sudom nakon što je Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio nedopuštenim njegov zahtjev za obnovu postupka temeljem presude Europskog suda od 4. listopada 2018.
Kobaš protiv Hrvatske, uz obrazloženje da podnositelj nije dostavio prijevod navedene presude. Po zaprimljenoj obavijesti zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom da je odvjetnik Kobaš podnio zahtjev Europskom sudu, glavna državna odvjetnica je, u korist podnositelja, podnijela zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (dalje: VSRH) koji je isti prihvatio, ukinuo pobijana rješenja i vratio predmet na ponovno odlučivanje, istaknuvši da podnositelj nije bio dužan priložiti niti presudu niti prijevod presude prilikom podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, već se samo trebao pozvati na nju. Uzimajući u obzir takav rasplet događaja, Europski sud je odlučio da je pitanje koje je dovelo do podnositeljevih prigovora bilo „riješeno” pa je odlučio izbrisati podnositeljev zahtjev s liste predmeta Suda.
Analiza odluke o nedopuštenosti
Kobaš protiv Hrvatske odnosi se na postupak koji je isti odvjetnik pokrenuo pred Europskim sudu tvrdeći da su mu povrijeđena prava zaštićena čl. 3. i čl. 5. Konvencije zbog navodnog zlostavljanja od strane policijskih službenika prilikom uhićenja. Europski sud je utvrdio da podnositeljevi prigovori nisu bili „dokazivi“ u smislu čl. 3. Konvencije, stoga domaće vlasti nisu bile dužne provesti učinkovitu istragu navedenog incidenta. Obzirom na prigovor podnositelja o prekomjernom nezakonitom lišenju slobode, temeljem čl. 5. st. 1. (c) Konvencije, Europski sud je utvrdio da je postupanje policijskih službenika bilo u skladu s odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, odnosno bilo je „zakonito“ i opravdano jer je služilo dovođenju podnositelja nadležnoj sudbenoj vlasti zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje upućene policijskim službenicima.
Treća analiza
Gjurašin protiv Hrvatske odnosi se na prigovore odvjetnika Davora Gjurašina o navodnoj pristranosti sudaca u postupcima pred VSRH-om i Ustavnim sudom Republike Hrvatske (dalje: USRH). Protiv podnositelja su pokrenuta tri disciplinska postupka pred Hrvatskom odvjetničkom komorom (dalje: HOK) zbog teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, odnosno zbog neplaćanja članarine HOK-u. U odnosu na prigovor o pristranosti Vrhovnog suda, Europski sud je dio prigovora odbacio kao očigledno neosnovan, dok je drugi dio odbacio kao nedopušten zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih sredstava. Europski sud je proglasio nedopuštenim prigovor podnositelja o pristranosti USRH-a obzirom da je prošlo više od šest mjeseci između konačne odluke Ustavnog suda te prigovora podnositelja.
Analize su dostupne u rubrici Sudska praksa - Praksa Europskog suda za ljudska prava pod odgovarajućim člankom Konvencije, te u rubrici Sudska praksa - Analize presuda i odluka.
Pisane vijesti
