Podnositelju nije povrijeđeno pravo na privatnost jer su domaći sudovi postigli pravičnu ravnotežu između tog prava i prava javnosti na informiranje
Dana 30. svibnja 2023. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je presudu u predmetu podnositelja zahtjeva Stjepana Mesića koji je prigovorio na temelju čl. 8. Konvencije da mu je povrijeđeno pravo na privatnost, i to na njegovu čast i ugled. U članku na jednom portalu objavljeno je da je navodno sudjelovao u koruptivnim radnjama za vrijeme obnašanja mandata predsjednika države prilikom kupnje oklopnih vozila tipa
Patria. Europski sud je većinom glasova utvrdio da nije došlo do povrede podnositeljevog prava na privatnost u dijelu u kojem se odnosi na njegov čast i ugled.
Europski sud je najprije proglasio zahtjev podnositelja dopuštenim. Iako se podnositelj u svojoj ustavnoj tužbi Ustavnom sudu Republike Hrvatske nije izričito pozvao na povredu prava na čast i ugled odnosno na čl. 38. Ustava ili čl. 8. Konvencije, Europski sud je utvrdio kako praksa Ustavnog suda pokazuje da je taj sud znao odlučivati u meritumu i u predmetima u kojima se podnositelji ustavnih tužbi nisu izričito pozvali na konkretno pravo, ali se iz sadržaja ustavne tužbe moglo zaključiti da se njihovi prigovori odnose i na to pravo. Europski sud je stoga odbio prigovor zastupnice da podnositelj nije pravilno iskoristio dostupna i učinkovita domaća pravna sredstva.
Odlučujući u meritumu predmeta, Europski sud je najprije naglasio važnost novinara i njihovog izvještavanja kao „psa čuvara“ (
watchdog) javnog interesa i pravo javnosti da sazna informacije od javnog interesa. Također je utvrdio da informacije koje su bile objavljene u spornom članku predstavljaju informacije od javnog interesa jer se odnose na postupanje predsjednika države za vrijeme njegovog mandata te financijske obveze za Državni proračun povezane s takvim postupanjem. Dodatno je naglasio da novinari, kada objavljuju informacije od javnog interesa, moraju djelovati u dobroj vjeri i u skladu sa novinarskom etikom.
Europski sud je zatim analizirao odluke domaćih sudova koje su donesene u parnici koju je podnositelj pokrenuo zbog navodno klevetničkih izjava iznesenih u spornom članku. Europski sud je utvrdio da su domaći sudovi u svojim odlukama, oslanjajući se na praksu Europskog suda, postigli pravičan balans između prava podnositelja na čast i ugled i prava javnosti da bude informirana o informacijama od javnog interesa. Europski sud je primijetio kako novinar u spornom članku nije iznio tvrdnju da je podnositelj primio mito već je prenio informaciju koju je dobio od finskog javnog tužitelja da su u Finskoj osuđene osobe za koje se vjeruje da su podnositelju dale mito. Podnositelj nikada, niti u domaćem postupku niti u postupku pred Europskim sudom, nije osporio sadržaj navoda iz tih finskih dokumenata. Gledajući sporni članak kao cjelinu, Europski sud je zaključio da se ne može smatrati da je taj članak nedvojbeno prikazao podnositelja kao počinitelja bilo kakvog kaznenog djela, posebice zbog ograde koju je novinar iznio na kraju tog članka, a što su utvrdili i domaći sudovi.
Imajući u vidu navedeno, Europski sud je utvrdio da nema razloga da odstupi od odluka domaćih sudova, te je zaključio da u ovom predmetu nije došlo do povrede podnositeljevih prava iz čl. 8. Konvencije.
Ova presuda još nije konačna, a postat će ukoliko niti jedna stranka u roku od tri mjeseca od donošenja iste ne podnese zahtjev velikom vijeću Suda. Presuda je dostupna na web stranici Suda (
www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, bit će dostupna na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte
ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444 600.
Pisane vijesti
