Prigovori podnositelja zahtjeva o povredi prava na poštovanje privatnog života i prava na pošteno suđenje su očito neosnovani, osim u dijelu koji se odnosi na nedostavljanje obrazloženog podneska Državnog odvjetništva
Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 9. svibnja 2023. objavio presudu u predmetu
Blagajac protiv Hrvatske kojom je utvrdio da je podnositelju, pok. g. Blagajcu, čija supruga je nastavila postupak pred Sudom nakon njegove smrti, povrijeđeno pravo na pošteno suđenje (članak 6. stavak 1. Konvencije) zbog nedostavljanja obrazloženog podneska Državnog odvjetništva tijekom žalbenog postupka. Sve ostale prigovore podnositelja Sud je proglasio očito neosnovanim.
Podnositelj zahtjeva bio je odvjetnik pravomoćno osuđen u kaznenom postupku zbog davanja mita zemljišnoknjižnim referentima Općinskog suda u Zagrebu. Tijekom postupka pred hrvatskim tijelima protiv podnositelja su bile određene posebne dokazne radnje, rezultati kojih su korišteni kao dokaz protiv njega. Pred Europskim sudom, podnositelj je prigovorio temeljem članka 6. Konvencije da nije imao pošteno suđenje jer domaća tijela nisu poštivala načelo „jednakosti oružja“ i kontradiktornosti postupka, kao i da nije imao dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu svoje obrane. Ujedno je prigovorio na temelju članka 8. stavka 1. Konvencije da su pretrage njegovog prijenosnog računala i mobilnih telefona provedene nezakonito.
Europski sud je utvrdio da su pretrage prijenosnog računala i mobitela podnositelja zahtjeva predstavljale miješanje u njegovo pravo na poštovanje privatnog života i dopisivanja prema članku 8. Konvencije. Međutim navedeno miješanje bilo je utemeljeno na zakonu, i to na člancima 213. i 211.b stavku 2. Zakona o kaznenom postupku. Europski sud je prihvatio prigovor zastupnice, potkrijepljen dostavljenom sudskom praksom, da je nazočnost istražnog suca i predstavnika Hrvatske odvjetničke komore potrebna samo u slučaju pretrage podnositelja zahtjeva ili njegovog odvjetničkog ureda, dok za pretragu pokretnina, poput laptopa ili mobitela, takav uvjet nije bilo potrebno ispuniti. Štoviše, Europski sud je primijetio da su pretrage obavljene na temelju pisanog i obrazloženog sudskog naloga, u nazočnosti podnositelja zahtjeva, koji je mogao prigovoriti sadržaju zapisnika ili ga odbiti potpisati, ali on to nije učinio. Europski sud je potom utvrdio da je predmetno miješanje težilo legitimnom cilju borbe protiv korupcije i sprječavanja organiziranog kriminaliteta, te nije bilo nerazmjerno tom cilju. Stoga je prigovor podnositelja na temelju članka 8. Konvencije, kao i prigovor o korištenju dokaza pribavljenih navodno nezakonitim pretragama, na temelju članka 6. stavka 1. Konvencije, proglasio očito neosnovanim.
Europski sud je nadalje utvrdio da je prigovor podnositelja zahtjeva o navodnoj povredi prava na pošteno suđenje zbog navodne nemogućnosti pristupa dokazima pribavljenih posebnim dokaznim radnjama također očito neosnovan. Europski sud je primijetio da su podnositelju zahtjeva dostavljeni prijepisi audio zapisa provedenih posebnih dokaznih radnji, te da su predmetne snimke reproducirane i na suđenju. Iako je podnositelj imao mogućnost osporiti njihov sadržaj, on to nikada nije učinio. Stoga je Europski sud zaključio da je podnositelj imao dovoljno mogućnosti za pripremu svoje obrane.
U odnosu na prigovor podnositelja da nije imao mogućnost uvida u ostale dokaze pribavljene posebnim dokaznim radnjama, Europski sud je ukazao na prigovor zastupnice da je podnositelj zahtjeva imao pravo uvida u čitav sadržaj spisa tajnih mjera, koji je USKOK uz optužnicu dostavio Županijskom sudu u Zagrebu. Međutim, nema dokaza da je podnositelj ikada zatražio uvid u predmetni spis, niti da je tijekom postupka ukazivao da mu je pristup predmetnoj dokumentaciji onemogućen. Europski sud je stoga i ovaj prigovor podnositelja utvrdio očito neosnovanim.
Europski sud je, međutim, pozivom na svoju već dobru utvrđenu praksu u predmetima
Zahirović protiv Hrvatske,
Lonić protiv Hrvatske,
Bosak i drugi protiv Hrvatske i
Romić i drugi protiv Hrvatske, utvrdio da je došlo do povrede prava na pošteno suđenje podnositelja jer mu tijekom žalbenog postupka nadležni sud nije dostavio obrazloženi podnesak Državnog odvjetništva na odgovor.
Europski sud je podnositelju dosudio 1.500,00 EUR na ime nematerijalne štete i 1.850,00 EUR na ime naknada i troškova.
Presuda je konačna, te je dostupna na web stranici Europskog suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, biti će dostupna na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444-600.
Pisane vijesti
