Nova odluka - Gucić i dr. protiv Hrvatske

Prigovori podnositelja kojima je oduzeta imovinska korist ostvarena kaznenim djelom kao trećih osoba u kaznenom postupku su nedopušteni

Dana 28. ožujka 2023. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) donio je, a dana 20. travnja 2023. objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva u predmetu u kojem su podnositelji zahtjeva Tonina Gucić, Cicilija Gečević i Ante Gucić prigovorili temeljem čl. 6. Konvencije da im nije dana mogućnosti braniti svoje interese i učinkovito sudjelovati u kaznenom postupku u kojem su im kao trećim osobama oduzeti značajni novčani iznosi na ime imovinske koristi stečene kaznenim djelom.
 
Presudom Županijskog suda u Osijeku optuženik, srodnik podnositelja, proglašen je krivim za   kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Presudom je također utvrđeno da su podnositelji zahtjeva pribavili protupravnu imovinsku korist stekavši dionice bez plaćanja, koje su kasnije prodali po nominalnoj vrijednosti, te je naloženo svakome od njih oduzeti imovinsku koristi u iznosu od 1.008.000 HRK, odnosno oko 131.620 EUR. Vrhovni sud je smatrao da su podnositelji kao zainteresirane osobe imali pravo podnijeti žalbe samo protiv dijela presude koji se odnosi na odluku o oduzimanju imovinske koristi, ali ne i na dio koji se odnosi na činjenično stanje i primjenu blažeg zakona. Podnositelji su zatim podnijeli ustavnu tužbu prigovarajući tome što Vrhovni sud nije  u cijelosti ispitao njihove žalbe. Ustavni sud je proglasio njihove ustavne tužbe nedopuštenima jer nisu otvarale bilo kakvo ustavnopravno pitanje.
 
Europski sud je naveo da osobama čija se imovina oduzima, formalno treba dati status stranke u postupku u kojem se oduzimanje nalaže ali je de facto dovoljno pružiti im razumnu i dostatnu priliku da na odgovarajući način zaštite svoje interese. Primijetio je da su prema odredbama Zakona o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, i optuženik i osoba od koje se imovinska korist oduzima imali status stranke u postupku, a odredbama Zakona o kaznenom postupku propisano je da je „teška povreda prava na pravično suđenje“ jedan od žalbenih razloga.
 
Imajući u vidu da su podnositelji mogli prigovore koje su iznijeli pred Europskim sudom iznijeti u žalbenom postupku, Europski sud je prihvatio argumentaciju zastupnice RH o tome da podnositelji zahtjeva nisu pravilno iscrpili domaća pravna sredstva jer svoje prigovore nisu istaknuli u žalbi protiv prvostupanjske presude. Stoga je zahtjeve podnositelja odbacio kao nedopuštene temeljem čl. 35. st. 1. Konvencije.
 
Ova odluka je konačna, te je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika.
 
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr  ili broj telefona 01/6444 600.

Pisane vijesti