Povreda prava na učinkovitu istragu zlostavljanja pretrpljenog zbog spolnog opredjeljenja i utvrđena diskriminacija
Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) je dana 21. ožujka 2023. objavio presudu u predmetu
Beus protiv Hrvatske kojom je utvrdio da su podnositelju, g. Beusu povrijeđena prava na zabranu diskriminacije (članak 14. Konvencije) u vezi s postupovnim aspektom zabrane mučenja (članak 3. Konvencije).
Podnositelj zahtjeva je bio žrtva verbalnih napada i prijetnji zbog svojeg spolnog opredjeljenja, a jednom prilikom je i fizički napadnut od strane nekoliko muškaraca. Pred Europskim sudom prigovorio je nedostatku odgovarajućeg postupovnog odgovora domaćih tijela na akte homofobnog nasilja kojima je bio izložen.
Europski sud je utvrdio da je nakon verbalnog i fizičkog napada na podnositelja u svibnju 2014. godine policija odmah izašla na lice mjesta i zaključila da je podnositelj bio izložen prijetnjama, te da je zadobio tjelesne ozljede uslijed nasilnog napada nekoliko muškaraca koji su izgovarali homofobne uvrede. Stoga je taj Sud smatrao da su ta početna utvrđenja bila dovoljna kao
prima facie pokazatelj nasilja zbog spolnog opredjeljenja podnositelja zahtjeva. Međutim, iako je policija nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnji, više osumnjičenih nikada nisu procesuirani. S druge strane, Prekršajni sud proglasio je jednog od osumnjičenih M.M.-a krivim za remećenje javnog reda i mira, ali predmetna osuda nije uključivala počinjenje zločina iz mržnje.
Europski sud je primijetio da je u prekršajnom postupku M.M.-u naloženo obavljanje rada za opće dobro koji je izvršen tek više od dvije godine nakon osude, te da je isti obvezan ispričati se podnositelju. Iako je M.M. u predmetno vrijeme bio maloljetan, Europski sud je takvu kaznu ocijenio očito nerazmjernom težini zlostavljanja koje je pretrpio podnositelj zahtjeva. Dodatno je utvrdio da su osuda M.M.-a u prekršajnom postupku i vrlo blaga kazna koja mu je izrečena bili jedini konkretni rezultati napora domaćih tijela da identificiraju počinitelje više napada na podnositelja zahtjeva u razdoblju od dvije godine. Europski sud ujedno je primijetio brojne nedostatke tijekom policijskih istraga, uključujući propust uzimanja otisaka prstiju, razgovora sa susjedima i pribavljanja osobnih podataka svjedoka koji je želio ostati anoniman.
Uzimajući u obzir sve navedeno Europski sud je naveo da način na koji je policija odgovorila na brojne prijave podnositelja stvara dojam nekažnjivosti za djela uznemiravanja i nasilnog zločina iz mržnje kojima je podnositelj bio izložen, umjesto da predstavlja postupovne mehanizme koji pokazuju da se takva djela nikako ne mogu tolerirati. Stoga je utvrdio povredu prava podnositelja na zabranu diskriminacije (članak 14. Konvencije) u vezi s postupovnim aspektom zabrane mučenja (članak 3. Konvencije), te mu je dosudio 10.000,00 EUR na ime nematerijalne štete i 3.000,00 EUR na ime naknada i troškova.
Presuda je konačna, te je dostupna na web stranici Europskog suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik, biti će dostupna na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Za sve dodatne informacije molimo obratiti se na adresu elektronske pošte ured@zastupnik-esljp.gov.hr ili broj telefona 01/6444-600.
Pisane vijesti
